Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sveti Sava: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sveti Sava'''-->[[Datoteka:Sveti Sava Kraljeva Crkva.jpg|thumb|desno|250px|Sveti Sava]]
<!--'''Sveti Sava'''-->[[Datoteka:Sveti Sava Kraljeva Crkva.jpg|thumb|desno|250px|Sveti Sava]]
'''Sveti Sava'''<ref name="LZMK">{{Citiranje web |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54732 |title=Sava Nemanjić |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=4. siječnja 2019.}}</ref> (narodno ime '''Rastko Nemanjić'''; [[1169.]] {{--}} [[Trnovo]], [[Bugarska]], [[14. siječnja]] [[1236.]]) je bio prvi srpski arhiepiskop, najmlađi sin [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], brat kraljeva [[Vukan Nemanja|Vukana]] i [[Stefan Prvovjenčani|Stefana Prvovjenčanog]] svetac je Srpske pravoslavne crkve kao i nekolicine drugih pravoslavnih crkvi. Izborio se za samostalnost raške arhiepiskopije od [[Bizant]]a [[1219.]] godine i postavio temelje današnje [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]].
'''Sveti Sava'''<ref name="LZMK">{{citiranje weba|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54732 |title=Sava Nemanjić |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=4. siječnja 2019.}}</ref> (narodno ime '''Rastko Nemanjić'''; [[1169.]] {{--}} [[Trnovo]], [[Bugarska]], [[14. siječnja]] [[1236.]]) je bio prvi srpski arhiepiskop, najmlađi sin [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], brat kraljeva [[Vukan Nemanja|Vukana]] i [[Stefan Prvovjenčani|Stefana Prvovjenčanog]] svetac je Srpske pravoslavne crkve kao i nekolicine drugih pravoslavnih crkvi. Izborio se za samostalnost raške arhiepiskopije od [[Bizant]]a [[1219.]] godine i postavio temelje današnje [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]].


U mladosti je od oca dobio [[Zahumlje]] na upravu. Međutim, pobjegao je na [[Sveta Gora|Svetu Goru]] i zaredio se u ruskom manastiru [[Sveti Pantelejmon|Svetog Pantelejmona]]. Kasnije je sa svojim ocem, koji se u međuvremenu zaredio i dobio ime Simeon, podigao [[manastir Hilandar]], prvi i jedini srpski manastir na Svetoj Gori.
U mladosti je od oca dobio [[Zahumlje]] na upravu. Međutim, pobjegao je na [[Sveta Gora|Svetu Goru]] i zaredio se u ruskom manastiru [[Sveti Pantelejmon|Svetog Pantelejmona]]. Kasnije je sa svojim ocem, koji se u međuvremenu zaredio i dobio ime Simeon, podigao [[manastir Hilandar]], prvi i jedini srpski manastir na Svetoj Gori.

Posljednja izmjena od 14. rujan 2025. u 00:18

Sveti Sava

Sveti Sava[1] (narodno ime Rastko Nemanjić; 1169.Trnovo, Bugarska, 14. siječnja 1236.) je bio prvi srpski arhiepiskop, najmlađi sin Stefana Nemanje, brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovjenčanog svetac je Srpske pravoslavne crkve kao i nekolicine drugih pravoslavnih crkvi. Izborio se za samostalnost raške arhiepiskopije od Bizanta 1219. godine i postavio temelje današnje Srpske pravoslavne crkve.

U mladosti je od oca dobio Zahumlje na upravu. Međutim, pobjegao je na Svetu Goru i zaredio se u ruskom manastiru Svetog Pantelejmona. Kasnije je sa svojim ocem, koji se u međuvremenu zaredio i dobio ime Simeon, podigao manastir Hilandar, prvi i jedini srpski manastir na Svetoj Gori.

U Srbiji je ubrzo došlo do borbe za vlast između Savine braće. Zbog toga se Sava vratio u Srbiju i donio mošti svoga oca, kako bi zaustavio građanski rat. Istovremeno se bavio prosvjetiteljskim radom, nastojeći približiti svojim sunarodnicima osnove vjerske i svjetovne pouke, da bi se 1217. vratio na Svetu Goru. Godine 1219. Sava je od ekumenskog patrijarha u Niceji izborio autokefalnost srpske crkve, a patrijarh ga je imenovao za prvog srpskog arhiepiskopa. Ostao je arhiepiskop sve do 1233., da bi ga potom zamijenio njegov učenik Arsenije. Više puta je putovao u Palestinu. Na povratku s jednog od hodočašća iz Svete zemlje 1236. smrt ga je zatekla u tadašnjoj bugarskoj prijestolnici Velikom Trnovu. Njegove posmrtne mošti je u manastir Mileševu prenio njegov nećak, kralj Vladislav.

Njegova najznačajnija pisana djela su „Žitije, spomen na pokojnog oca Stefana Nemanju (Simeona)“, „Karejski tipik“, „Hilandarski tipik“ i „Studenički tipik“, kao i „Nomokanon“..

Izvori

Vanjske poveznice