Predložak:Članak tjedna: razlika između inačica

Inačica od 28. srpanj 2025. u 00:13

Dora ili Hrvatski izbor za pjesmu Eurovizije ime je dobila po hrvatskoj skladateljici Dori Pejačević (1885. – 1923.) i glazbeno je natjecanje u organizaciji Hrvatske radiotelevizije. Održava se u mjesecu veljači ili ožujku, najčešće u Kristalnoj dvorani Hotela Kvarner u Opatiji ili u studiju HRT-a u Zagrebu. Dora 2019. seli se iz Kristalne dvorane u Sportsku dvoranu Marino Cvetković. Pobjedom na Dori, uz odlazak na Eurosong, dobiva se i statua Dore čiji je tvorac Ivica Propadalo. Opširnije u članku

@@ Redak 17: / Redak 17: @@
 |13='''Branko Borković''' (Prečno, 14. ožujka 1961.), umirovljeni brigadir Hrvatske vojske. Također poznat po svom ratnom nadimku Mladi jastreb, najpoznatiji je kao zamjenik zapovjednika 204. vukovarske brigade i obrane grada Vukovara tijekom bitke 1991. početkom Domovinskog rata, a kasnije je bio i zapovjednik brigade. [[Branko Borković|opširnije u članku]]
 |14=[[File:Mars Valles Marineris.jpeg|thumb|lijevo|200px|Pogled na Mars i najveći kanjon na Marsu, [[Valles Marineris]].]] '''Mars''' je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine. Mars nosi ime rimskog boga rata i često je nazivan Crvenim planetom zbog njegove crvene boje. Po uzoru na stara češka imena planeta, Hrvati kajkavskog narječja jedno su vrijeme upotrebljavali imena Strah, Užas i Ognjenica (Szmertonosz i Ognyenicza po starom kajkavskom pravopisu). [[Mars|opširnije u članku]]
-|15=[[Datoteka:Book Collage.png|mini|200px|Knjige.]] '''Knjiga''' je ukoričena tiskana kolekcija [[papir]]a. Povijest knjige stara je više od 7 000 godina. U tome vremenu mijenjala je svoj oblik, ovisno o materijalu od kojeg je izrađivana i o načinu [[pisanje|pisanja]] i umnožavanja tog materijala, a pri pisanju pribor se mijenjao kroz povijest. Npr. Rimljani su pisali "olovkom" koja je sličila grančici, a koje su bile od kosti i mogli su lako brisati pogreške u pisanju, a pisali su na "papiru" od [[vosak|voska]], a više voščanih listova obično se uvezalo. [[Knjiga| opširnije u članku]]
+|15=[[Datoteka:Book Collage.png|mini|200px|Knjige.]] '''Knjiga''' je ukoričena tiskana kolekcija [[papir]]a. Povijest knjige stara je više od 7 000 godina. U tome vremenu mijenjala je svoj oblik, ovisno o materijalu od kojeg je izrađivana i o načinu [[pisanje|pisanja]] i umnožavanja tog materijala, a pri pisanju pribor se mijenjao kroz povijest. Npr. Rimljani su pisali "olovkom" koja je sličila grančici, a koje su bile od kosti i mogli su lako brisati pogrješke u pisanju, a pisali su na "papiru" od [[vosak|voska]], a više voščanih listova obično se uvezalo. [[Knjiga| opširnije u članku]]
 |16='''Uskrs''' je najveći blagdan [[Kršćanstvo|kršćanstva]], to je dan [[Uskrsnuće Isusa Krista|Uskrsnuća]] [[Isus|Isusa Krista]]. Dan na koji se slavi blagdan Uskrsnuća računa se 40 dana od [[Pepelnica|Pepelnice]], vrijeme koje se naziva [[Korizma|Korizmom]]. Uskrs je nastao od [[riječ]]i ''uskrsnuti'' koja vuče korijene iz [[staroslavenski jezik|staroslavenskog]] u kojem je glagol *krьsn{{unicode|ǫ}}ti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom ''uz-'' dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.[[Uskrs|opširnije u članku]]. [[Datoteka:Grunewald - christ.jpg|mini|[[Matthias Grünewald]]: [[Isus]]ovo uskrsnuće]]
 |17=[[Datoteka:Maya.svg|thumb|200px|[[Maya Indijanci|Majanski]] brojevni sustav.]]'''Matematika''' (od [[grčki jezik|grčkog]] ''mathema'' - znanost) je egzaktna (točna, nedvojbena) [[znanost]]  koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći [[Matematička logika|matematičku logiku]]. Matematika izniče gdje god se pojavljuju pitanja vezana za veličinu, strukturu, prostor ili promjenu. U početku vezano uz trgovinu i mjerenje zemljišta, kasnije [[Astronomija|astronomiju]], a danas uz mnoga područja života. Matematika se uči u osnovnim i srednjim školama kao obavezan predmet. Također i veliki dio fakulteta ima obavezne i izborne matematičke kolegije.[[Matematika|Opširnije u članku]].
@@ Redak 34: / Redak 34: @@
 |29= [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|lijevo|120px|mini|Zastava Kraljevine Belgije]] '''Belgija''', službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. [[Belgija|Opširnije u članku]]
 |30=[[Datoteka:Eiffel_trocadero_i.jpg|lijevo|120px|mini|[[Eiffelov toranj]] u [[Pariz]]u]] '''Francuska Republika''' (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. [[Francuska|Opširnije u članku]]
-|31=[[Datoteka:Olympic rings without rims.svg|mini|desno|200px]]'''Olimpijske igre''' (kratica: OI) su višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine. Pogrešno ih nazivamo i olimpijade, jer je olimpijadom u staroj [[Grčka|Grčkoj]] nazivano čitavo razdoblje između dviju Olimpijskih igara, pa tako početak jednih Olimpijskih igara označava početak olimpijade. U Parizu se trenutno odvijaju ljetnje Olimpijske igre. [[Olimpijske igre| Opširnije u članku]]
+|31=[[Datoteka:Olympic rings without rims.svg|mini|desno|200px]]'''Olimpijske igre''' (kratica: OI) su višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine. Pogrješno ih nazivamo i olimpijade, jer je olimpijadom u staroj [[Grčka|Grčkoj]] nazivano čitavo razdoblje između dviju Olimpijskih igara, pa tako početak jednih Olimpijskih igara označava početak olimpijade. [[Olimpijske igre| Opširnije u članku]]
 |32=[[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|mini|desno|120px|Zastava Velikog Vojvodstva Luksemburg]] '''Veliko Vojvodstvo Luksemburg''' (luks.: ''Groussherzogtom Lëtzebuerg'', njem.: ''Grossherzogtum Luxemburg'', fra.: ''Grand-Duché de Luxembourg'') je država u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije. [[Luksemburg| Opširnije u članku]]
 |33='''Imotski''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], središnjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] te administrativno pripada [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. U blizini nalaze se ima dva bisera prirode: Crveno i Modro jezero. Modro jezero ljeti postaje kupalište. Uređenim serpentinama kupači se spuštaju sve do jezera i plaže, dok Crvenom jezeru zbog prestrmih litica koje ga okružuju nije moguće pristupiti. [[Imotski| Opširnije u članku]]