Joan Blaeu: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 23. lipanj 2025. u 09:41

Joan (Johann, Johannes, Jean, Caesius) Blaeu, grafičar i izdavač karata, atlasa, astronomskih karata i globusa u Amsterdamu (1596-1673). Naslijedio je 1673. s bratom Cornelisom poduzeće svoga oca Willema Janszoona Blaeua, kartografa i izdavača. Tiskaru braće Blaeu smatrali su najljepšom u Europi. Imala je deset tiskarskih preša. Zajedno s ocem izdao je Joan Blaeu 1631. suvremeni atlas svijeta, kao dopunu Ortelijevu i Mercatorovu atlasu; zatim 1634. Toonneel des Aerdryx, najveći atlas 17. stoljeća, koji je u 11 svezaka izišao na nizozemskom, francuskom, španjolskom i latinskom jeziku. Iste godine izdaju otac i sin Le théâtre de monde ou nouvel atlas, a iduće 1635. godine Theatrum Orbis Terrarum ili Atlas Novus. Nakon očeve smrti 1638. izdavao je Joan Blaeu kartografska djela zajedno s bratom Cornelisom, a nakon njegove smrti 1642. godine sam još punih trideset godina. U tom dugom i plodnom razdoblju objavio je velik broj atlasa i pojedinačnih karata, od kojih je samo neke sam izradio, a većinu su crtali i gravirali istaknuti nizozemski, francuski i talijanski kartografi i graveri 17. stoljeća. Joan Blaeu autor je grafika dalmatinskih gradova koje su izdali Pieter Mortier 1704. u talijanskom albumu (Nouveau théâtre d'Italie, ou Description exacte ...), 1704-1705. na nizozemskom (Het nieuw stede boek ven Italia), i odmah zatim na latinskom jeziku (Novum Italiae theatrum, sive accurata ...), pa R. Ch. Alberts u Hagu 1724. (Nieuw vermeerdern end verbetered Groot Stedeboedk van geheel Italie ...), te iste godine u latinskom (Novum Italiae theatrum) i francuskom izdanju (Nouveau theatre d'Italie ou description exacte ...). R. Ch. Alberts u predgovoru izričito kaže da su grafike načinjene prema Blaeuovim crtežima i to uglavnom na licu mjesta, da ih je Blaeu za života dao izraditi i da je većinu bakroreza osobno retuširao, tj. dovršio i dotjerao. Francusko izdanje iz 1724. koje se čuva u knjižnici Kraljevskoga društva britanskih arhitekata u Londonu, sadrži opise i grafike Zadra, Herceg Novog, Splita, Novigrada, Kotora, Šibenika, Krfa,Klisa, Trogira, Obrovca, Nadina, Poljica kraj Zadra, Vrane i Islama Grčkog. Važno je istaknuti da je u tiskari Joana Blauea tiskana monografija Ivana Lučića De Regno s povijesnim kartama Illyricum hodiernum, Illyricum et Liburnia, Regnum Illyricum et Illyricum a Romanis additum, Dalmatia post imperii declinationem in Croatiam, Serviam et Dalmatiam ipsam distincta, Croatia maritima, Dalmatiae pars et pars Serviae (Ioanii Lucii: De Regno Dalmatiae et Croatiae Libri sex. Amstelodami. Apud Ioanem Blaev. MDCLXVIII).

Literatura

D. Kečkement: Grafike dalmatinskih gradova Joana Blaeua. Radovi Centra JAZU u Zadru 1976, 22-23, str. 153-180.
J. Mikulandra: Kartografske projekcije atlasa "Theatrum Orbis Terrarum sive Atlas Novus Pars Secunda", seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 2009.

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Joan Blaeu

Inačica od 20. rujan 2021. u 10:57 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.128 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 23. lipanj 2025. u 09:41 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.128 edits m Zamjena teksta - '<!--'''Jo(.*)'''-->' u ''
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Joan Blaeu'''-->~~[[Datoteka:Joan_Blaeu_(J.van_Rossum).jpg\|mini\|250px\|Joan Blaeu]]		[[Datoteka:Joan_Blaeu_(J.van_Rossum).jpg\|mini\|250px\|Joan Blaeu]]

	'''Joan (Johann, Johannes, Jean, Caesius) Blaeu''', [[Grafika\|grafičar]] i izdavač [[Karta\|karata]], [[atlas]]a, astronomskih karata i globusa u [[Amsterdam]]u (1596-1673). Naslijedio je 1673. s bratom Cornelisom poduzeće svoga oca Willema Janszoona Blaeua, [[Kartografija\|kartografa]] i izdavača. Tiskaru braće Blaeu smatrali su najljepšom u Europi. Imala je deset tiskarskih preša. Zajedno s ocem izdao je Joan Blaeu 1631. suvremeni atlas svijeta, kao dopunu Ortelijevu i Mercatorovu atlasu; zatim 1634. ''Toonneel des Aerdryx'', najveći atlas 17. stoljeća, koji je u 11 svezaka izišao na nizozemskom, francuskom, španjolskom i latinskom jeziku. Iste godine izdaju otac i sin ''Le théâtre de monde ou nouvel atlas'', a iduće 1635. godine ''Theatrum Orbis Terrarum'' ili ''Atlas Novus''. Nakon očeve smrti 1638. izdavao je Joan Blaeu kartografska djela zajedno s bratom Cornelisom, a nakon njegove smrti 1642. godine sam još punih trideset godina. U tom dugom i plodnom razdoblju objavio je velik broj atlasa i pojedinačnih karata, od kojih je samo neke sam izradio, a većinu su crtali i gravirali istaknuti nizozemski, francuski i talijanski kartografi i graveri 17. stoljeća. Joan Blaeu autor je grafika dalmatinskih gradova koje su izdali Pieter Mortier 1704. u talijanskom albumu (''Nouveau théâtre d'Italie, ou Description exacte ...''), 1704-1705. na nizozemskom (''Het nieuw stede boek ven Italia''), i odmah zatim na latinskom jeziku (''Novum Italiae theatrum, sive accurata ...''), pa R. Ch. Alberts u Hagu 1724. (''Nieuw vermeerdern end verbetered Groot Stedeboedk van geheel Italie ...''), te iste godine u latinskom (''Novum Italiae theatrum'') i francuskom izdanju (''Nouveau theatre d'Italie ou description exacte ...''). R. Ch. Alberts u predgovoru izričito kaže da su grafike načinjene prema Blaeuovim crtežima i to uglavnom na licu mjesta, da ih je Blaeu za života dao izraditi i da je većinu bakroreza osobno retuširao, tj. dovršio i dotjerao. Francusko izdanje iz 1724. koje se čuva u knjižnici Kraljevskoga društva britanskih arhitekata u Londonu, sadrži opise i grafike [[Zadar\|Zadra]], [[Herceg Novi\|Herceg Novog]], [[Split]]a, [[Novigrad]]a, [[Kotor]]a, [[Šibenik]]a, [[Krf]]a,[[ Klis]]a, [[Trogir]]a, [[Obrovac\|Obrovca]], Nadina, Poljica kraj Zadra, Vrane i Islama Grčkog. Važno je istaknuti da je u tiskari Joana Blauea tiskana monografija [[Ivan Lučić\|Ivana Lučića]] De Regno s povijesnim kartama ''Illyricum hodiernum, Illyricum et Liburnia, Regnum Illyricum et Illyricum a Romanis additum, Dalmatia post imperii declinationem in Croatiam, Serviam et Dalmatiam ipsam distincta, Croatia maritima, Dalmatiae pars et pars Serviae'' (Ioanii Lucii: ''De Regno Dalmatiae et Croatiae Libri sex''. Amstelodami. Apud Ioanem Blaev. MDCLXVIII).		'''Joan (Johann, Johannes, Jean, Caesius) Blaeu''', [[Grafika\|grafičar]] i izdavač [[Karta\|karata]], [[atlas]]a, astronomskih karata i globusa u [[Amsterdam]]u (1596-1673). Naslijedio je 1673. s bratom Cornelisom poduzeće svoga oca Willema Janszoona Blaeua, [[Kartografija\|kartografa]] i izdavača. Tiskaru braće Blaeu smatrali su najljepšom u Europi. Imala je deset tiskarskih preša. Zajedno s ocem izdao je Joan Blaeu 1631. suvremeni atlas svijeta, kao dopunu Ortelijevu i Mercatorovu atlasu; zatim 1634. ''Toonneel des Aerdryx'', najveći atlas 17. stoljeća, koji je u 11 svezaka izišao na nizozemskom, francuskom, španjolskom i latinskom jeziku. Iste godine izdaju otac i sin ''Le théâtre de monde ou nouvel atlas'', a iduće 1635. godine ''Theatrum Orbis Terrarum'' ili ''Atlas Novus''. Nakon očeve smrti 1638. izdavao je Joan Blaeu kartografska djela zajedno s bratom Cornelisom, a nakon njegove smrti 1642. godine sam još punih trideset godina. U tom dugom i plodnom razdoblju objavio je velik broj atlasa i pojedinačnih karata, od kojih je samo neke sam izradio, a većinu su crtali i gravirali istaknuti nizozemski, francuski i talijanski kartografi i graveri 17. stoljeća. Joan Blaeu autor je grafika dalmatinskih gradova koje su izdali Pieter Mortier 1704. u talijanskom albumu (''Nouveau théâtre d'Italie, ou Description exacte ...''), 1704-1705. na nizozemskom (''Het nieuw stede boek ven Italia''), i odmah zatim na latinskom jeziku (''Novum Italiae theatrum, sive accurata ...''), pa R. Ch. Alberts u Hagu 1724. (''Nieuw vermeerdern end verbetered Groot Stedeboedk van geheel Italie ...''), te iste godine u latinskom (''Novum Italiae theatrum'') i francuskom izdanju (''Nouveau theatre d'Italie ou description exacte ...''). R. Ch. Alberts u predgovoru izričito kaže da su grafike načinjene prema Blaeuovim crtežima i to uglavnom na licu mjesta, da ih je Blaeu za života dao izraditi i da je većinu bakroreza osobno retuširao, tj. dovršio i dotjerao. Francusko izdanje iz 1724. koje se čuva u knjižnici Kraljevskoga društva britanskih arhitekata u Londonu, sadrži opise i grafike [[Zadar\|Zadra]], [[Herceg Novi\|Herceg Novog]], [[Split]]a, [[Novigrad]]a, [[Kotor]]a, [[Šibenik]]a, [[Krf]]a,[[ Klis]]a, [[Trogir]]a, [[Obrovac\|Obrovca]], Nadina, Poljica kraj Zadra, Vrane i Islama Grčkog. Važno je istaknuti da je u tiskari Joana Blauea tiskana monografija [[Ivan Lučić\|Ivana Lučića]] De Regno s povijesnim kartama ''Illyricum hodiernum, Illyricum et Liburnia, Regnum Illyricum et Illyricum a Romanis additum, Dalmatia post imperii declinationem in Croatiam, Serviam et Dalmatiam ipsam distincta, Croatia maritima, Dalmatiae pars et pars Serviae'' (Ioanii Lucii: ''De Regno Dalmatiae et Croatiae Libri sex''. Amstelodami. Apud Ioanem Blaev. MDCLXVIII).