More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''Iv(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Ivan Krstitelj Rabljanin.jpg|mini|Bista pred [[Tehnički muzej u Zagrebu|Tehničkim muzejem u Zagrebu]]]] | |||
'''Ivan Krstitelj Rabljanin''' ([[Rab]], oko [[1470.]] - [[Dubrovnik]], [[18. svibnja]] [[1540.]]<ref name="Ulicama">Sukno, Đ., Po dragome kraju, Ulicama moga grada // Dubrovački horizonti godina XVIII, br. 26. / ur. Josip Lučić, {{ISSN|0418-7925}}. Zagreb : Društvo Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu, 1986., str. 138.</ref>), znameniti [[Hrvati|hrvatski]] ljevač [[Bronca|bronce]], [[Tehnologija|tehnolog]] i [[Umjetnost|umjetnik]]. | '''Ivan Krstitelj Rabljanin''' ([[Rab]], oko [[1470.]] - [[Dubrovnik]], [[18. svibnja]] [[1540.]]<ref name="Ulicama">Sukno, Đ., Po dragome kraju, Ulicama moga grada // Dubrovački horizonti godina XVIII, br. 26. / ur. Josip Lučić, {{ISSN|0418-7925}}. Zagreb : Društvo Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu, 1986., str. 138.</ref>), znameniti [[Hrvati|hrvatski]] ljevač [[Bronca|bronce]], [[Tehnologija|tehnolog]] i [[Umjetnost|umjetnik]]. | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 11:50

Ivan Krstitelj Rabljanin (Rab, oko 1470. - Dubrovnik, 18. svibnja 1540.[1]), znameniti hrvatski ljevač bronce, tehnolog i umjetnik.
Životopis
Bio je ljevač topova i zvona, lijevao je topove za Italiju, Španjolsku i punih tridesetpet godina za Dubrovačku Republiku.[1][2] Primitkom u bratovštinu Antunina 1509. godine službeno postaje građanin Republike. Svoj najljepši top salio je 1537. godine kasnije nazvan Gušter, koji je bio jedan od topova kojima je bila naoružana tvrđa Lovrijenac. Godine 1506. salio je najveće zvono, visine i širine 130 cm, gotičkog oblika, za gradski zvonik u Dubrovniku, gdje se i danas nalazi. Natpis na zvonu sastavio je latinist Ilija Crijević. Ivan Krstitelj Rabljanin najveći je hrvatski ljevač bronce u našoj tehničkoj prošlosti, a njegovo znanje i vještina u mnogome su pripomogli u sigurnosti i obrambenoj moći Dubrovačke Republike. Danas u Dubrovniku jedna ulica nosi njegovo ime.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Sukno, Đ., Po dragome kraju, Ulicama moga grada // Dubrovački horizonti godina XVIII, br. 26. / ur. Josip Lučić, ISSN 0418-7925 nevaljani ISSN. Zagreb : Društvo Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu, 1986., str. 138.
- ↑ Gelcich J., Die Erzgiesser der Republik Raguza. Separat Abdruck aus den Mittheilungen der K. K. Central-Commission zur Erforschung und Erharltung der Kunst und Historiche Denkmale. Wien 1891.
Literatura
- Ahmetović, Suad, 3. dopunjeno izd., vlastita naklada, Dubrovnik, 2010., ISBN 978-953-95501-3-2, str. 103.-105.
- Dubrovački top Gušter
Vanjske poveznice
- Ivan Krstitelj Rabljanin. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine