Ivan Negrišorac: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Iv(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ivan Negrišorac'''-->'''Ivan Negrišorac''' ([[Trstenik, Srbija|Trstenik]], 1956), '''pjesnik'''. Bio je sekretar [[Matica srpska|Matice srpske]]. Predaje teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Živi u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. {{zaglavlje}}
'''Ivan Negrišorac''' ([[Trstenik, Srbija|Trstenik]], 1956), '''pjesnik'''. Bio je sekretar [[Matica srpska|Matice srpske]]. Predaje teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Živi u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. {{zaglavlje}}


Započeo je pjesnički život kao jedan od najznačajnijih protagonista [[neoavangarda| neoavangarde]]. Svijet viđen kao fragmentarna [[groteska]], prenesen je na papir [[ludizam|  ludistički]] i na grafičkom i na [[semantika|semantičkom]] planu. Težnja da se eksperimentom ispitaju neistraženi poetski putevi, odvodi Negrišorca do ''loma jezika'' koji se nalazi na korak do nemuštog jezika. Ova [[poezija]] izgubila je usput i najupornije čitaoce, a i kritičari su počeli da se žale na nedostatak ključeva za glavne brave. U posljednjih desetak godina, Negrišorac čini prelom u svom viđenju svijeta i u poeziji. Kroz postapokaliptičnu religioznost dolazi do "starinskog shvatanja sveta", ispisujući stihove koji sadrže ono najbolje u Negrišorčevoj vertikali pjevanja: [[elokventnost]], širinu poznavanja [[Srbi|srpske]] i svjetske poezije i kulture, ludistički šarm i humor - uvijek deficitarnu kategoriju srpskog pjesništva. U najnovije vrijeme Negrišorac se vratio bazičnom lirskom pjevanju.
Započeo je pjesnički život kao jedan od najznačajnijih protagonista [[neoavangarda| neoavangarde]]. Svijet viđen kao fragmentarna [[groteska]], prenesen je na papir [[ludizam|  ludistički]] i na grafičkom i na [[semantika|semantičkom]] planu. Težnja da se eksperimentom ispitaju neistraženi poetski putevi, odvodi Negrišorca do ''loma jezika'' koji se nalazi na korak do nemuštog jezika. Ova [[poezija]] izgubila je usput i najupornije čitaoce, a i kritičari su počeli da se žale na nedostatak ključeva za glavne brave. U posljednjih desetak godina, Negrišorac čini prelom u svom viđenju svijeta i u poeziji. Kroz postapokaliptičnu religioznost dolazi do "starinskog shvatanja sveta", ispisujući stihove koji sadrže ono najbolje u Negrišorčevoj vertikali pjevanja: [[elokventnost]], širinu poznavanja [[Srbi|srpske]] i svjetske poezije i kulture, ludistički šarm i humor - uvijek deficitarnu kategoriju srpskog pjesništva. U najnovije vrijeme Negrišorac se vratio bazičnom lirskom pjevanju.

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 10:37

Ivan Negrišorac (Trstenik, 1956), pjesnik. Bio je sekretar Matice srpske. Predaje teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Živi u Novom Sadu.

Započeo je pjesnički život kao jedan od najznačajnijih protagonista neoavangarde. Svijet viđen kao fragmentarna groteska, prenesen je na papir ludistički i na grafičkom i na semantičkom planu. Težnja da se eksperimentom ispitaju neistraženi poetski putevi, odvodi Negrišorca do loma jezika koji se nalazi na korak do nemuštog jezika. Ova poezija izgubila je usput i najupornije čitaoce, a i kritičari su počeli da se žale na nedostatak ključeva za glavne brave. U posljednjih desetak godina, Negrišorac čini prelom u svom viđenju svijeta i u poeziji. Kroz postapokaliptičnu religioznost dolazi do "starinskog shvatanja sveta", ispisujući stihove koji sadrže ono najbolje u Negrišorčevoj vertikali pjevanja: elokventnost, širinu poznavanja srpske i svjetske poezije i kulture, ludistički šarm i humor - uvijek deficitarnu kategoriju srpskog pjesništva. U najnovije vrijeme Negrišorac se vratio bazičnom lirskom pjevanju.

Pored poezije, Negrišorac se bavi i književnom teorijom i kritikom. Rijedak je i dragocjen spoj pjesnika i dramskog pisca - lûk koji ide od Jovana Sterije Popovića, preko Đure Jakšića, Laze Kostića, Momčila Nastasijevića, Miloša Crnjanskog, do Ljubomira Simovića.

Djela

  • Trula jabuka, (pjesme, 1981.)
  • Rakljar. Želudac., (pjesme, 1983.)
  • Zemljopis, (pjesme, 1986.)
  • Toplo, hladno, (pjesme, 1990.)
  • Abrakadabra, (pjesme, 1990.)
  • Hop, (pjesme, 1993.)
  • Vezinci, (pjesme, 1995.)
  • Prilozi, (izabrane pjesme, 2002.)
  • Anđeli umiru, (roman, 1998.)
  • Fredi umire, (drama, 1989.)
  • Kuc-kuc, (drama, 1990.)
  • Istraga je u toku, zar ne?, (drama, 2000.)
  • Ligitimacija za beskućnike, (kritička studija, 1996.)
  • Kamena čtenija, (zbirka pjesama, 2013.)

Nagrade