Toggle menu
242,8 tis.
110
18
646,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Laisvės alėja: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''La(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Laisvės alėja'''-->[[Datoteka:Laisves Aleja in Kaunas By Stewart.jpg|mini|lijevo|240 px|<center>Laisvės Alėja zimi]]
[[Datoteka:Laisves Aleja in Kaunas By Stewart.jpg|mini|lijevo|240 px|<center>Laisvės Alėja zimi]]
[[Datoteka:Kowno SwMichal.jpg|mini|desno|<center>Crkva sv. Mihovila Arkanđela]]
[[Datoteka:Kowno SwMichal.jpg|mini|desno|<center>Crkva sv. Mihovila Arkanđela]]
[[Datoteka:Laisves Aleja in Kaunas.jpg|mini|desno|<center>Laisvės Alėja sa crkvom u pozadini]]
[[Datoteka:Laisves Aleja in Kaunas.jpg|mini|desno|<center>Laisvės Alėja sa crkvom u pozadini]]

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 10:11

Laisvės Alėja zimi
Crkva sv. Mihovila Arkanđela
Laisvės Alėja sa crkvom u pozadini

Laisvės Alėja (doslovno: Aleja slobode) je prominentna šetnica u Kaunasu, Litva.

Prostire se od crkve sv. Mihovila Arkanđela (bizantskog stila) do središnjeg poštanskog ureda i zoološkog vrta, oko starog dijela grada u Kaunasu. Dugo vremena je smatrana trgovinskom četvrti u Kaunasu.

Laisvės Alėja je jedna od najdužih šetnica u Europi. Motorna vozila nemaju pravo prometovanja ovom ulicom. Jedina mjesta gdje im je to dopušteno su križanja sa drugim ulicama, kojima je promet motornim vozilima dopušten.

Ulica je podijeljena na dva dijela po dužini drvoredom lipâ.

Gradnja zgrada oko Laisvės Alėje je bila oko u 2. polovici 19. stoljeća i na prijelazu u 20. stoljeće, ali bilo je i kasnijih gradnjâ. Zbog prije izgrađene tvrđave u Kaunasu, sve zgrade su bile omeđene na visinu od dva ili tri kata, uz nekoliko iznimaka kao što je crkva sv. Mihovila Arkanđela koja je podignuta na mjestu gdje je prije bila fontana.

1982., godine Laisvės Alėja je bila obnovljena prema planovima arhitekata V. Palauskasa i V. Paleckienė, kada je potpuno preobličena u šetalište (kao što je bilo planirano 1953.)