More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''Li(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Amphiteatre Trois Gaules Lyon.jpg|mini|desno|[[:fr:Amphithéâtre des Trois Gaules|Amfiteatar Trojice Gala]] u Lyonu, mjesto progona.]] | |||
'''[[Lyon|Lionski]] [[progon]]i''' odnose se na [[Progoni kršćana|progone kršćana]] [[177.]] godine u [[Lugdunum]]u u [[Rimska Galija|Rimskoj Galiji]] (današnjem Lyonu), za vladavine [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]]. Bilježe ih [[Euzebije Cezarejski]] u svojoj ''Povijesti Crkve'' i [[Grgur iz Toursa|Grgur Tourski]] u svojem djelu ''O slavi mučenika'' (''De Gloria martyrum''), štp predstavlja najstariji spomen [[Katolička Crkva u Francuskoj|kršćanstva na francuskom tlu]]. Među poznatijim [[mučenik|mučenicima]] navode se vjerojatni osnivač prve kršćanske zajednice u Lugdunumu i njegov [[Lionska nadbiskupija|prvi biskup]], [[Sveti Potin|sv. Potin]] iz [[Mala Azija|Male Azije]], koji je zatočen preminuo u [[zatvor]]u, [[rob|ropkinja]] [[Sveta Blandina|sv. Blandina]], koja je prema Euzebijevim zapisima bila zavezana za mrežu i postavljena ispred razjarena [[bik]]a<ref> [https://duhos.com/sveci-nase-crkve/2017/sveta-blandina/ Sveta Blandina], pristupljeno 24. prosinca 2020. </ref>, Epipodije i Aleksandar, Matur, [[beč]]ki [[đakon]] Sancto i dr.<ref> [https://sourcebooks.fordham.edu/source/177-lyonsmartyrs.asp The Letter of the Churchs of Vienna and Lyons to the Churches of Asia and Phrygia including the story of the Blessed Blandina {{eng oznaka}}] u Mrežnoj pismohrani srednjovjekovnih izvora [[Sveučilište Fordham|Sveučilišta Fordham]] </ref> Navodi se kako je u progonima stradalo 48 kršćana, polovina od kojih su bili [[Grci]], a polovina Galoromani.<ref> Goyau, Geogres. [https://www.newadvent.org/cathen/09472a.htm Lyons {{eng oznaka}}] ''[[Catholic Encyclopedia]]'', Robert Appleton Company, New York, 1910., sv. 9 </ref> | '''[[Lyon|Lionski]] [[progon]]i''' odnose se na [[Progoni kršćana|progone kršćana]] [[177.]] godine u [[Lugdunum]]u u [[Rimska Galija|Rimskoj Galiji]] (današnjem Lyonu), za vladavine [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]]. Bilježe ih [[Euzebije Cezarejski]] u svojoj ''Povijesti Crkve'' i [[Grgur iz Toursa|Grgur Tourski]] u svojem djelu ''O slavi mučenika'' (''De Gloria martyrum''), štp predstavlja najstariji spomen [[Katolička Crkva u Francuskoj|kršćanstva na francuskom tlu]]. Među poznatijim [[mučenik|mučenicima]] navode se vjerojatni osnivač prve kršćanske zajednice u Lugdunumu i njegov [[Lionska nadbiskupija|prvi biskup]], [[Sveti Potin|sv. Potin]] iz [[Mala Azija|Male Azije]], koji je zatočen preminuo u [[zatvor]]u, [[rob|ropkinja]] [[Sveta Blandina|sv. Blandina]], koja je prema Euzebijevim zapisima bila zavezana za mrežu i postavljena ispred razjarena [[bik]]a<ref> [https://duhos.com/sveci-nase-crkve/2017/sveta-blandina/ Sveta Blandina], pristupljeno 24. prosinca 2020. </ref>, Epipodije i Aleksandar, Matur, [[beč]]ki [[đakon]] Sancto i dr.<ref> [https://sourcebooks.fordham.edu/source/177-lyonsmartyrs.asp The Letter of the Churchs of Vienna and Lyons to the Churches of Asia and Phrygia including the story of the Blessed Blandina {{eng oznaka}}] u Mrežnoj pismohrani srednjovjekovnih izvora [[Sveučilište Fordham|Sveučilišta Fordham]] </ref> Navodi se kako je u progonima stradalo 48 kršćana, polovina od kojih su bili [[Grci]], a polovina Galoromani.<ref> Goyau, Geogres. [https://www.newadvent.org/cathen/09472a.htm Lyons {{eng oznaka}}] ''[[Catholic Encyclopedia]]'', Robert Appleton Company, New York, 1910., sv. 9 </ref> | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 09:29
Lionski progoni odnose se na progone kršćana 177. godine u Lugdunumu u Rimskoj Galiji (današnjem Lyonu), za vladavine Marka Aurelija. Bilježe ih Euzebije Cezarejski u svojoj Povijesti Crkve i Grgur Tourski u svojem djelu O slavi mučenika (De Gloria martyrum), štp predstavlja najstariji spomen kršćanstva na francuskom tlu. Među poznatijim mučenicima navode se vjerojatni osnivač prve kršćanske zajednice u Lugdunumu i njegov prvi biskup, sv. Potin iz Male Azije, koji je zatočen preminuo u zatvoru, ropkinja sv. Blandina, koja je prema Euzebijevim zapisima bila zavezana za mrežu i postavljena ispred razjarena bika[1], Epipodije i Aleksandar, Matur, bečki đakon Sancto i dr.[2] Navodi se kako je u progonima stradalo 48 kršćana, polovina od kojih su bili Grci, a polovina Galoromani.[3]
Izvori
- ↑ Sveta Blandina, pristupljeno 24. prosinca 2020.
- ↑ The Letter of the Churchs of Vienna and Lyons to the Churches of Asia and Phrygia including the story of the Blessed Blandina (eng.) u Mrežnoj pismohrani srednjovjekovnih izvora Sveučilišta Fordham
- ↑ Goyau, Geogres. Lyons (eng.) Catholic Encyclopedia, Robert Appleton Company, New York, 1910., sv. 9