Tekija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''T(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Tekija'''-->{{dz|[[Tekija (Peštanska županija, Mađarska)]]}}
{{dz|[[Tekija (Peštanska županija, Mađarska)]]}}
{{dz|[[Tekije (Srijem)]]}}
{{dz|[[Tekije (Srijem)]]}}
[[Datoteka:Tekija na vrelu Bune.jpg|200px|thumb|right|Tekija na vrelu Bune kod [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaja]]]]
[[Datoteka:Tekija na vrelu Bune.jpg|200px|thumb|right|Tekija na vrelu Bune kod [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaja]]]]

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 06:49

Ovo je glavno značenje pojma Tekija. Za druga značenja pogledajte Tekija (Peštanska županija, Mađarska).
Ovo je glavno značenje pojma Tekija. Za druga značenja pogledajte Tekije (Srijem).
Datoteka:Tekija na vrelu Bune.jpg
Tekija na vrelu Bune kod Blagaja

Tekija je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede derviši (sufije).

U Bosni i Hercegovini pojavljuju se dolaskom islama u 15. stoljeću, mada su neke izgrađene i prije dolaska Osmanlija poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio Isa-beg Isaković 1461. godine. Riječ tekija je perzijskog porijekla: tekke.

Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekt. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike.

Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu Bune u Blagaju i Hadži Sinanova tekija u Sarajevu, kao i tekija u Kaćunima.

Od pada Bosanske Kraljevine do danas podignuto je više od četrdeset tekija. Evlija Čelebija piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifajitskom i halvetijskom tarikatu.