Toggle menu
242,8 tis.
110
18
646,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Džindić mahala: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Dž(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Džindić mahala'''-->'''Džindić mahala''', starijeg imena '''mahala Mustafe džindije''', [[mahala]] u [[Tuzla|Tuzli]]. Ime Mustafe džindije (džindija = konjanik) nosila je u razdoblju od 1548. do 1600. godine. Po mahali se zove istočna kapija [[Palanka (Tuzla)|utvrde]], Džindijska kapija. <ref name=Habul>(boš.) [https://radiokameleon.ba/2018/01/03/tuzla-za-pocetnike-kako-su-dobile-imena-prve-tuzlanske-mahale/ Radio Kameleon M&M] Bahrija Habul: ''Tuzla za početnike  Kako su dobile imena prve tuzlanske mahale'' 3. siječnja 2018. (pristupljeno 14. listopada 2019.)</ref> Mustafa-beg Džindija ostavio je svoj džamijski i mesdžidski vakuf u Tuzli.<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 153 </ref>  
'''Džindić mahala''', starijeg imena '''mahala Mustafe džindije''', [[mahala]] u [[Tuzla|Tuzli]]. Ime Mustafe džindije (džindija = konjanik) nosila je u razdoblju od 1548. do 1600. godine. Po mahali se zove istočna kapija [[Palanka (Tuzla)|utvrde]], Džindijska kapija. <ref name=Habul>(boš.) [https://radiokameleon.ba/2018/01/03/tuzla-za-pocetnike-kako-su-dobile-imena-prve-tuzlanske-mahale/ Radio Kameleon M&M] Bahrija Habul: ''Tuzla za početnike  Kako su dobile imena prve tuzlanske mahale'' 3. siječnja 2018. (pristupljeno 14. listopada 2019.)</ref> Mustafa-beg Džindija ostavio je svoj džamijski i mesdžidski vakuf u Tuzli.<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 153 </ref>  
Od 16. stoljeća mahala Mustafe džindije razvijala se sjeverno od Palanke i na padinama brda [[Bukovčić]]a i [[Borić (brdo, Tuzla)|Borić]]. Iz tog vremena u njoj je džamija, monumentalni primjer tradicijske bosanske džamije od drveta. U mahali je bio [[mekteb]] i i veći broj stambenih privatnih objekata, najstarijih tuzlanskih obitelji.<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 150 </ref> Budući da su mahale u Tuzli dobile su imena po vjerskim objektima jer su nastale uz njih<ref name=Habul/>, a u Džindić mahali bila je džamija, tako je bilo i ovdje. Mahala Mustafe džindije bila je gradska mahala u drugoj polovini 17. stoljeća i naslanjala se na Palanku.<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 147 </ref> Između utvrde Palanke i kasnije Džindić mahale nalazila se [[mahala hisarije Ferhada sina Ahmeda]].<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 146 </ref>  Ulica od Čaršijske do Jalske džamije zvala se Mahala Malkoča džindije. <ref name=Habul/> Pored Džindijske kapije u Palanci nalazio se upravni dio Palanke.<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 149 </ref>
Od 16. stoljeća mahala Mustafe džindije razvijala se sjeverno od Palanke i na padinama brda [[Bukovčić]]a i [[Borić (brdo, Tuzla)|Borić]]. Iz tog vremena u njoj je džamija, monumentalni primjer tradicijske bosanske džamije od drveta. U mahali je bio [[mekteb]] i i veći broj stambenih privatnih objekata, najstarijih tuzlanskih obitelji.<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 150 </ref> Budući da su mahale u Tuzli dobile su imena po vjerskim objektima jer su nastale uz njih<ref name=Habul/>, a u Džindić mahali bila je džamija, tako je bilo i ovdje. Mahala Mustafe džindije bila je gradska mahala u drugoj polovini 17. stoljeća i naslanjala se na Palanku.<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 147 </ref> Između utvrde Palanke i kasnije Džindić mahale nalazila se [[mahala hisarije Ferhada sina Ahmeda]].<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 146 </ref>  Ulica od Čaršijske do Jalske džamije zvala se Mahala Malkoča džindije. <ref name=Habul/> Pored Džindijske kapije u Palanci nalazio se upravni dio Palanke.<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 149 </ref>



Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 06:25

Džindić mahala, starijeg imena mahala Mustafe džindije, mahala u Tuzli. Ime Mustafe džindije (džindija = konjanik) nosila je u razdoblju od 1548. do 1600. godine. Po mahali se zove istočna kapija utvrde, Džindijska kapija. [1] Mustafa-beg Džindija ostavio je svoj džamijski i mesdžidski vakuf u Tuzli.[2] Od 16. stoljeća mahala Mustafe džindije razvijala se sjeverno od Palanke i na padinama brda Bukovčića i Borić. Iz tog vremena u njoj je džamija, monumentalni primjer tradicijske bosanske džamije od drveta. U mahali je bio mekteb i i veći broj stambenih privatnih objekata, najstarijih tuzlanskih obitelji.[3] Budući da su mahale u Tuzli dobile su imena po vjerskim objektima jer su nastale uz njih[1], a u Džindić mahali bila je džamija, tako je bilo i ovdje. Mahala Mustafe džindije bila je gradska mahala u drugoj polovini 17. stoljeća i naslanjala se na Palanku.[4] Između utvrde Palanke i kasnije Džindić mahale nalazila se mahala hisarije Ferhada sina Ahmeda.[5] Ulica od Čaršijske do Jalske džamije zvala se Mahala Malkoča džindije. [1] Pored Džindijske kapije u Palanci nalazio se upravni dio Palanke.[6]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 (boš.) Radio Kameleon M&M Bahrija Habul: Tuzla za početnike Kako su dobile imena prve tuzlanske mahale 3. siječnja 2018. (pristupljeno 14. listopada 2019.)
  2. Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: O urbanom razvoju Tuzle 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 153
  3. Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: O urbanom razvoju Tuzle 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 150
  4. Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: O urbanom razvoju Tuzle 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 147
  5. Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: O urbanom razvoju Tuzle 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 146
  6. Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: O urbanom razvoju Tuzle 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 149

Sadržaj