Toggle menu
243,5 tis.
110
18
642,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Taraski: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''T(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Taraski'''-->[[Datoteka:Mexico.Mich.Tzintzuntzan.01.jpg|mini|300px|Taraskanska piramida 'yacata', podignuta na zaravnjenom uzvišenju u Tzintzuntzánu. Yacate su podizane vatrenom bogu Curicaveriju, a u Tzintzuntzanu ih je pet.]]'''Taraski''' (Tarasco, Purépecha), [[indijanci|indijanski]] narod nastanjen na visokom vulkanskom platou, na sjeveru [[Meksiko|meksičke]] države [[Michoacán]]. O staroj povijesti Taraska nije mnogo poznato. Njihov jezik nesrodan je svim ostalim (porodica [[Tarascan]]), a u vrijeme španjolskog dolaska imali su visokorazvijenu civilizaciju. Ratoborni [[Asteci]] zemlju taraskih ratnika nisu nikada osvojili, a i [[Španjolci]] su imali poteškoća sa njihovim podjarmljivanjem. Glavni grad [[Tzintzuntzán]] /Mjesto kolibrića/, nalazio se na obali jezera [[Pátzcuaro|Pátzcuara]].  
[[Datoteka:Mexico.Mich.Tzintzuntzan.01.jpg|mini|300px|Taraskanska piramida 'yacata', podignuta na zaravnjenom uzvišenju u Tzintzuntzánu. Yacate su podizane vatrenom bogu Curicaveriju, a u Tzintzuntzanu ih je pet.]]'''Taraski''' (Tarasco, Purépecha), [[indijanci|indijanski]] narod nastanjen na visokom vulkanskom platou, na sjeveru [[Meksiko|meksičke]] države [[Michoacán]]. O staroj povijesti Taraska nije mnogo poznato. Njihov jezik nesrodan je svim ostalim (porodica [[Tarascan]]), a u vrijeme španjolskog dolaska imali su visokorazvijenu civilizaciju. Ratoborni [[Asteci]] zemlju taraskih ratnika nisu nikada osvojili, a i [[Španjolci]] su imali poteškoća sa njihovim podjarmljivanjem. Glavni grad [[Tzintzuntzán]] /Mjesto kolibrića/, nalazio se na obali jezera [[Pátzcuaro|Pátzcuara]].  
Premda su slabo izučavani, postoje njihovi brojni artefakti i kolonijalni izvještaji ukazuju na njihovu superiornost nad mnogim grupama. Taraski su bili vješti u radu sa perjem (mozaici), školjkama, kamenu, metalu i drvetu, ali dosta inferiorniji u arhitekturi.
Premda su slabo izučavani, postoje njihovi brojni artefakti i kolonijalni izvještaji ukazuju na njihovu superiornost nad mnogim grupama. Taraski su bili vješti u radu sa perjem (mozaici), školjkama, kamenu, metalu i drvetu, ali dosta inferiorniji u arhitekturi.
Taraski nemaju posebne plemenske organizacije. Agrikultura je dominantna, uzgoj [[kukuruz]]a i [[čili-papričica]], i drugog bilja, a uzgajaju i mnoge domaće životinje: [[kokoši]], [[vol]]ove, [[ovca]], [[svinja]], [[pčele]], [[magarac|magarce]] i [[puran]]e. Mnogi Taraski danas odlaze u [[SAD]] kao [[braceros]] /dnevni nadničari/, a od njihovih nekih 120 zajednica, iz svake barem jedna osoba danas živi u SAD. U Meksiku su naseljeni u 22 općine (municipalites): [[Coeneo]], [[Charapan]], [[Cherán]], [[Chilchota]], [[Erongarícuaro]], [[Los Reyes]], [[Nahuatzen]], [[Nuevo Parangaricutiro]], [[Paracho]], [[Pátzcuaro]], [[Periban]], [[Quiroga]], [[Tancítaro]], [[Tangamandapio]], [[Tangancícuaro]], [[Tingambato]], [[Tinguindín]], [[Tocumbo]], [[Tzintzuntzan]], [[Uruapan]], [[Zacapu]] i [[Ziracuaretiro]].
Taraski nemaju posebne plemenske organizacije. Agrikultura je dominantna, uzgoj [[kukuruz]]a i [[čili-papričica]], i drugog bilja, a uzgajaju i mnoge domaće životinje: [[kokoši]], [[vol]]ove, [[ovca]], [[svinja]], [[pčele]], [[magarac|magarce]] i [[puran]]e. Mnogi Taraski danas odlaze u [[SAD]] kao [[braceros]] /dnevni nadničari/, a od njihovih nekih 120 zajednica, iz svake barem jedna osoba danas živi u SAD. U Meksiku su naseljeni u 22 općine (municipalites): [[Coeneo]], [[Charapan]], [[Cherán]], [[Chilchota]], [[Erongarícuaro]], [[Los Reyes]], [[Nahuatzen]], [[Nuevo Parangaricutiro]], [[Paracho]], [[Pátzcuaro]], [[Periban]], [[Quiroga]], [[Tancítaro]], [[Tangamandapio]], [[Tangancícuaro]], [[Tingambato]], [[Tinguindín]], [[Tocumbo]], [[Tzintzuntzan]], [[Uruapan]], [[Zacapu]] i [[Ziracuaretiro]].

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 06:24

Taraskanska piramida 'yacata', podignuta na zaravnjenom uzvišenju u Tzintzuntzánu. Yacate su podizane vatrenom bogu Curicaveriju, a u Tzintzuntzanu ih je pet.

Taraski (Tarasco, Purépecha), indijanski narod nastanjen na visokom vulkanskom platou, na sjeveru meksičke države Michoacán. O staroj povijesti Taraska nije mnogo poznato. Njihov jezik nesrodan je svim ostalim (porodica Tarascan), a u vrijeme španjolskog dolaska imali su visokorazvijenu civilizaciju. Ratoborni Asteci zemlju taraskih ratnika nisu nikada osvojili, a i Španjolci su imali poteškoća sa njihovim podjarmljivanjem. Glavni grad Tzintzuntzán /Mjesto kolibrića/, nalazio se na obali jezera Pátzcuara.

Premda su slabo izučavani, postoje njihovi brojni artefakti i kolonijalni izvještaji ukazuju na njihovu superiornost nad mnogim grupama. Taraski su bili vješti u radu sa perjem (mozaici), školjkama, kamenu, metalu i drvetu, ali dosta inferiorniji u arhitekturi. Taraski nemaju posebne plemenske organizacije. Agrikultura je dominantna, uzgoj kukuruza i čili-papričica, i drugog bilja, a uzgajaju i mnoge domaće životinje: kokoši, volove, ovca, svinja, pčele, magarce i purane. Mnogi Taraski danas odlaze u SAD kao braceros /dnevni nadničari/, a od njihovih nekih 120 zajednica, iz svake barem jedna osoba danas živi u SAD. U Meksiku su naseljeni u 22 općine (municipalites): Coeneo, Charapan, Cherán, Chilchota, Erongarícuaro, Los Reyes, Nahuatzen, Nuevo Parangaricutiro, Paracho, Pátzcuaro, Periban, Quiroga, Tancítaro, Tangamandapio, Tangancícuaro, Tingambato, Tinguindín, Tocumbo, Tzintzuntzan, Uruapan, Zacapu i Ziracuaretiro.

Vanjske poveznice