Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Tamni vodik: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''T(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Tamni vodik'''-->'''Tamni vodik''' je stanje [[vodik]]a na prijelazu između [[plin|plina]] i [[metal|metala]]. Po osobinama je između običnog i metalnog vodika. Zove ga se tamnim jer ne odražava niti isijava [[svjetlost]] u vidljivom dijelu spektra. Druga mu je osobina sposobnost emitiranja [[toplina|topline]] i niske razine [[elektricitet]]a, što se smatra mogućim objašnjenjem sposobnosti oblikovanja planetnog magnetskog polja.<ref name="znanost-geek">[http://znanost.geek.hr/clanak/unutar-plinovitih-divova-nalazi-se-tamni-vodik/ Znanost] Miroslav Bartulović: ''Unutar plinovitih divova nalazi se i tamni vodik?'', 30. lipnja 2016. (pristupljeno 20. kolovoza 2016.)</ref>
'''Tamni vodik''' je stanje [[vodik]]a na prijelazu između [[plin|plina]] i [[metal|metala]]. Po osobinama je između običnog i metalnog vodika. Zove ga se tamnim jer ne odražava niti isijava [[svjetlost]] u vidljivom dijelu spektra. Druga mu je osobina sposobnost emitiranja [[toplina|topline]] i niske razine [[elektricitet]]a, što se smatra mogućim objašnjenjem sposobnosti oblikovanja planetnog magnetskog polja.<ref name="znanost-geek">[http://znanost.geek.hr/clanak/unutar-plinovitih-divova-nalazi-se-tamni-vodik/ Znanost] Miroslav Bartulović: ''Unutar plinovitih divova nalazi se i tamni vodik?'', 30. lipnja 2016. (pristupljeno 20. kolovoza 2016.)</ref>


Vjerojatno postoji i u prirodi, prije svega unutar [[plinoviti div|plinovitih divova]]. Smatra se da rješenje pitanja modela transformacije vodika kao plina u [[metalni vodik]] unutar nebeskih tijela može dati odgovor na pitanje kako se plinoviti divovi rješavaju viška topline, a generiraju [[magnetsko polje]].<ref name="znanost-geek"/>
Vjerojatno postoji i u prirodi, prije svega unutar [[plinoviti div|plinovitih divova]]. Smatra se da rješenje pitanja modela transformacije vodika kao plina u [[metalni vodik]] unutar nebeskih tijela može dati odgovor na pitanje kako se plinoviti divovi rješavaju viška topline, a generiraju [[magnetsko polje]].<ref name="znanost-geek"/>

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 06:04

Tamni vodik je stanje vodika na prijelazu između plina i metala. Po osobinama je između običnog i metalnog vodika. Zove ga se tamnim jer ne odražava niti isijava svjetlost u vidljivom dijelu spektra. Druga mu je osobina sposobnost emitiranja topline i niske razine elektriciteta, što se smatra mogućim objašnjenjem sposobnosti oblikovanja planetnog magnetskog polja.[1]

Vjerojatno postoji i u prirodi, prije svega unutar plinovitih divova. Smatra se da rješenje pitanja modela transformacije vodika kao plina u metalni vodik unutar nebeskih tijela može dati odgovor na pitanje kako se plinoviti divovi rješavaju viška topline, a generiraju magnetsko polje.[1] Znanstvenici smatraju da bi tamni vodik mogao postojati nešto dublje unutar plinovitih divova, na pola puta između površine i jezgre. [1]

23. veljače 2005. znanstvenici su otkrili prošireno područje VIRGOHI21, koja je u potpunosti od neutralnog vodika (HI), u skupu Djevice. [2]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Znanost Miroslav Bartulović: Unutar plinovitih divova nalazi se i tamni vodik?, 30. lipnja 2016. (pristupljeno 20. kolovoza 2016.)
  2. Minchin, Robert (2005). "A Dark Hydrogen Cloud in the Virgo Cluster". The Astrophysical Journal 622 (1): L21–L24. arXiv:astro-ph/0502312. Bibcode 2005ApJ...622L..21M. doi:10.1086/429538. http://iopscience.iop.org/1538-4357/622/1/L21/pdf/1538-4357_622_1_L21.pdf Pristupljeno 8. prosinac 2011. 
Sadržaj