Arnold Henry Guyot: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Zamjena teksta - '[[fizička geografija' u '[[fizički zemljopis'
 
Redak 14: Redak 14:
'''Arnold Henry Guyot''' ([[Boudevilliers]] blizu [[Neuchâtel]]a, [[Švicarska]], [[28. rujna]] [[1807.]] – [[8. veljače]] [[1884.]]), [[Švicarska|švicarsko]]-[[SAD|američki]] [[geolog]] i [[zemljopisac]].
'''Arnold Henry Guyot''' ([[Boudevilliers]] blizu [[Neuchâtel]]a, [[Švicarska]], [[28. rujna]] [[1807.]] – [[8. veljače]] [[1884.]]), [[Švicarska|švicarsko]]-[[SAD|američki]] [[geolog]] i [[zemljopisac]].


Studirao je na fakultetu u [[Neuchâtel]]u, te u [[Berlin]]u ([[Njemačka]]) gdje je upoznao [[Louis Agassiz|Louisa Agassiza]] s kojim je održavao prijateljstvo do kraja života. Na kratkotrajnoj Akademiji u Neuchâtelu bio je profesor [[povijest]]i i [[fizička geografija|fizičkog zemljopisac]] od [[1839.]] do [[1848.]] godine kada se na Agassizov nagovor odselio u [[Cambridge, Massachusetts]], [[SAD]]. Nekoliko godina bio je predavač na [[Massachusetts State Board of Education]], a od [[1854.]] pa sve do smrti bio je profesor [[geologija|geologije]] i [[fizička geografija|fizičkog zemljopisac]] na [[Sveučilište u Princetonu|Princetonu]]. Zgrada u kojoj se nalazi Katedra za geoznanosti na Princetonu u njegovu čast danas nosi naziv Guyot Hall.
Studirao je na fakultetu u [[Neuchâtel]]u, te u [[Berlin]]u ([[Njemačka]]) gdje je upoznao [[Louis Agassiz|Louisa Agassiza]] s kojim je održavao prijateljstvo do kraja života. Na kratkotrajnoj Akademiji u Neuchâtelu bio je profesor [[povijest]]i i [[fizički zemljopis|fizičkog zemljopisac]] od [[1839.]] do [[1848.]] godine kada se na Agassizov nagovor odselio u [[Cambridge, Massachusetts]], [[SAD]]. Nekoliko godina bio je predavač na [[Massachusetts State Board of Education]], a od [[1854.]] pa sve do smrti bio je profesor [[geologija|geologije]] i [[fizički zemljopis|fizičkog zemljopisac]] na [[Sveučilište u Princetonu|Princetonu]]. Zgrada u kojoj se nalazi Katedra za geoznanosti na Princetonu u njegovu čast danas nosi naziv Guyot Hall.


Postigao je visoke rezultate kao geolog i [[meteorologija|meteorolog]]. Godine [[1838.]] odlučio se na Agassizov prijedlog za studij o [[ledenjak|ledenjacima]], te je bio prvi koji je u članku poslanom [[Geološko društvo Francuske|Geološkom društvu Francuske]] objavio određena važna promatranja povezana s [[glacijalno gibanje|glacijalnim gibanjem]] i strukturom. Među mnogim stvarima zapazio je da se centar ledenjaka brže giba od bočnih strana, kao i to da se vrh giba brže od dna ledenjaka. Opisao je laminiranu ili vrpčastu strukturu ledenjačkog leda, a gibanje je ledenjaka pripisao postupnom pomicanju molekula umjesto klizanja ledene mase kako je predlagao [[Horace-Bénédict de Saussure|de Saussure]]. Naposljetku je prikupio važne podatke o eratičnim stijenama.
Postigao je visoke rezultate kao geolog i [[meteorologija|meteorolog]]. Godine [[1838.]] odlučio se na Agassizov prijedlog za studij o [[ledenjak|ledenjacima]], te je bio prvi koji je u članku poslanom [[Geološko društvo Francuske|Geološkom društvu Francuske]] objavio određena važna promatranja povezana s [[glacijalno gibanje|glacijalnim gibanjem]] i strukturom. Među mnogim stvarima zapazio je da se centar ledenjaka brže giba od bočnih strana, kao i to da se vrh giba brže od dna ledenjaka. Opisao je laminiranu ili vrpčastu strukturu ledenjačkog leda, a gibanje je ledenjaka pripisao postupnom pomicanju molekula umjesto klizanja ledene mase kako je predlagao [[Horace-Bénédict de Saussure|de Saussure]]. Naposljetku je prikupio važne podatke o eratičnim stijenama.

Posljednja izmjena od 14. lipanj 2025. u 04:14

Arnold Henry Guyot
Datoteka:Arnold Henry Guyot.jpg
Arnold Henry Guyot
Rođenje 28. rujna 1807.
Boudevilliers, Švicarska
Smrt 8. veljače 1884.
Državljanstvo američko
Narodnost Švicarac
Polje geologija
zemljopis
Datoteka:Arnold Guyot03.jpg
Karta Australije koju su sastavili Arnold Henry Guyot i Frederick Augustus Porter Barnard

Arnold Henry Guyot (Boudevilliers blizu Neuchâtela, Švicarska, 28. rujna 1807.8. veljače 1884.), švicarsko-američki geolog i zemljopisac.

Studirao je na fakultetu u Neuchâtelu, te u Berlinu (Njemačka) gdje je upoznao Louisa Agassiza s kojim je održavao prijateljstvo do kraja života. Na kratkotrajnoj Akademiji u Neuchâtelu bio je profesor povijesti i fizičkog zemljopisac od 1839. do 1848. godine kada se na Agassizov nagovor odselio u Cambridge, Massachusetts, SAD. Nekoliko godina bio je predavač na Massachusetts State Board of Education, a od 1854. pa sve do smrti bio je profesor geologije i fizičkog zemljopisac na Princetonu. Zgrada u kojoj se nalazi Katedra za geoznanosti na Princetonu u njegovu čast danas nosi naziv Guyot Hall.

Postigao je visoke rezultate kao geolog i meteorolog. Godine 1838. odlučio se na Agassizov prijedlog za studij o ledenjacima, te je bio prvi koji je u članku poslanom Geološkom društvu Francuske objavio određena važna promatranja povezana s glacijalnim gibanjem i strukturom. Među mnogim stvarima zapazio je da se centar ledenjaka brže giba od bočnih strana, kao i to da se vrh giba brže od dna ledenjaka. Opisao je laminiranu ili vrpčastu strukturu ledenjačkog leda, a gibanje je ledenjaka pripisao postupnom pomicanju molekula umjesto klizanja ledene mase kako je predlagao de Saussure. Naposljetku je prikupio važne podatke o eratičnim stijenama.

Opsežna meteorološka promatranja koja je provodio u Americi dovela su do osnivanja Ureda za vrijeme SAD-a (engl. United States Weather Bureau), dok su njegove Meteorološke i fizičke tablice (1852., obnovljeno izdanje 1884.) dugo vremena bile standard. Njegove vrhunske zbirke tekstova i zidne karte bile su važna pomagala u širenju i popularizaciji geoloških istraživanja u Americi. Uz knjige s tekstovima, glavne su mu publikacije bile:

Njegovim imenom je nazvano nekoliko zemljopisnih obilježja među kojima su ledenjak Guyot na Aljaski, Mount Guyot u Sjevernoj Karolini, te još jedan Mount Guyot u New Hampshireu.

Više informacija

Referencije

  • Memoir Jamesa Dwighta Dane u Biographical Memoirs of the National Academy of Science, vol. ii. (Washington, 1886).

Vanjske poveznice