Van Goghov muzej: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '{{nl icon}}' u '{{nld oznaka}}' |
m Zamjena teksta - '{{nld oznaka}}' u '{{niz oznaka}}' |
||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
|tip = [[Umjetnički muzej]] | |tip = [[Umjetnički muzej]] | ||
|izlošci = 200 slika, 400 crteža i 700 pisama | |izlošci = 200 slika, 400 crteža i 700 pisama | ||
|broj posjetitelja = 2,3 milijuna (2017.)<ref name=AT5>[https://www.at5.nl/artikelen/150751/bezoekersrecords_voor_van_gogh_museum_en_nemo Bezoekersrecords voor Van Gogh Museum en NEMO], AT5 , 2015. {{ | |broj posjetitelja = 2,3 milijuna (2017.)<ref name=AT5>[https://www.at5.nl/artikelen/150751/bezoekersrecords_voor_van_gogh_museum_en_nemo Bezoekersrecords voor Van Gogh Museum en NEMO], AT5 , 2015. {{niz oznaka}} Pristupljeno 20. lipnja 2020.</ref>. | ||
|ravnatelj = | |ravnatelj = | ||
|kustos = | |kustos = | ||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
==Povijest== | ==Povijest== | ||
Nakon Van Gogove smrti 1890. god., u 37. godini života, za umjetnikom je ostalo veliko nasljeđe od oko 900 slika i oko 1100 crteža. Neka djela su prodana, neka poklonjena prijateljima, a preostala djela naslijedio je umjetnikov mlađi brat, trgovac umjetninama, [[Theo van Gogh]]. Theo je pored bratovljevih djela sakupljao i djela njegovih suvremenika, među kojima su umjetnici: [[Paul Gauguin]], [[Édouard Manet]], [[Claude Monet]], [[Odilon Redon]], [[Georges Seurat]], [[Paul Signac]] i [[Henri de Toulouse-Lautrec]]. Nedugo nakon Vincentove smrti umro je i Theo, stoga je nasljedstvo prešlo u ruke njegove udovice Johanna van Gogh-Bonger. Johana je organizovala izložbe Van Goghovih djela i tako doprinijela upoznavanju publike s umjetnikom i njegovim djelima. Prva velika izložba organizirana je 1905. godine u amsterdamskom muzeju [[Stedelijk]], dok je [[Rijksmuseum]] odbio da prihvati Vincentova djela na posudbu. Johanna je također promovirala izdavanje Vincentovih pisma Theu na nekoliko jezika. Nakon smrti Johanna van Gogh-Bonger, njezin sin Vincent Willem van Gogh, nasljedio je kolekciju 1925. god. Kolekcija je bila na raspolaganju nekolicini muzeja, a slike iz kolekcije su konstantno izlagane u muzeju Stedelijk, sve do trenutka kada je Muzej Van Gogha po prvi put otvorio svoja vrata 1973. godine<ref>[https://web.archive.org/web/20100728024532/http://www.sfmoma.org/artists/4283 Gerrit Thomas Rietveld], SFMOMA {{ | Nakon Van Gogove smrti 1890. god., u 37. godini života, za umjetnikom je ostalo veliko nasljeđe od oko 900 slika i oko 1100 crteža. Neka djela su prodana, neka poklonjena prijateljima, a preostala djela naslijedio je umjetnikov mlađi brat, trgovac umjetninama, [[Theo van Gogh]]. Theo je pored bratovljevih djela sakupljao i djela njegovih suvremenika, među kojima su umjetnici: [[Paul Gauguin]], [[Édouard Manet]], [[Claude Monet]], [[Odilon Redon]], [[Georges Seurat]], [[Paul Signac]] i [[Henri de Toulouse-Lautrec]]. Nedugo nakon Vincentove smrti umro je i Theo, stoga je nasljedstvo prešlo u ruke njegove udovice Johanna van Gogh-Bonger. Johana je organizovala izložbe Van Goghovih djela i tako doprinijela upoznavanju publike s umjetnikom i njegovim djelima. Prva velika izložba organizirana je 1905. godine u amsterdamskom muzeju [[Stedelijk]], dok je [[Rijksmuseum]] odbio da prihvati Vincentova djela na posudbu. Johanna je također promovirala izdavanje Vincentovih pisma Theu na nekoliko jezika. Nakon smrti Johanna van Gogh-Bonger, njezin sin Vincent Willem van Gogh, nasljedio je kolekciju 1925. god. Kolekcija je bila na raspolaganju nekolicini muzeja, a slike iz kolekcije su konstantno izlagane u muzeju Stedelijk, sve do trenutka kada je Muzej Van Gogha po prvi put otvorio svoja vrata 1973. godine<ref>[https://web.archive.org/web/20100728024532/http://www.sfmoma.org/artists/4283 Gerrit Thomas Rietveld], SFMOMA {{niz oznaka}} Pristupljeno 20. lipnja 2020.</ref> | ||
[[Datoteka:Paul Gauguin - Vincent van Gogh painting sunflowers - Google Art Project.jpg|mini|lijevo|<center>''[[Slikar suncokreta]]'', portret Vincenta van Gogha kojega je naslikao [[Paul Gauguin]] 1888. god.]] | [[Datoteka:Paul Gauguin - Vincent van Gogh painting sunflowers - Google Art Project.jpg|mini|lijevo|<center>''[[Slikar suncokreta]]'', portret Vincenta van Gogha kojega je naslikao [[Paul Gauguin]] 1888. god.]] | ||
Muzej čine dvije zgrade. Originalna konstrukcija je djelo nizozemskog arhitekte [[Gerrit Rietveld |Gerrita Rietvelda]] (1888.-1964), ali nakon njegove smrti zgrada muzeja nije bila završena sve do 1973. godine. Drugu zgradu, trokatnicu za izložbe u obliku elipse, 1999. godine izradio je japanski arhitekt [[Kisho Kurokawa]]. Obje zgrade su povezane podzemnim hodnikom. | Muzej čine dvije zgrade. Originalna konstrukcija je djelo nizozemskog arhitekte [[Gerrit Rietveld |Gerrita Rietvelda]] (1888.-1964), ali nakon njegove smrti zgrada muzeja nije bila završena sve do 1973. godine. Drugu zgradu, trokatnicu za izložbe u obliku elipse, 1999. godine izradio je japanski arhitekt [[Kisho Kurokawa]]. Obje zgrade su povezane podzemnim hodnikom. | ||
Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 01:03
| Van Goghov muzej | |
|---|---|
.jpg) Zgrada muzeja na Trgu muzeja (Museumplein) 2008. god. | |
| Osnovan | 2. lipnja 1973. |
| Smještaj | Paulus Potterstraat 7., Amsterdam |
| Vrsta | Umjetnički muzej |
| Izlošci | 200 slika, 400 crteža i 700 pisama |
| Broj posjetitelja | 2,3 milijuna (2017.)[1]. |
| Pristup javnim prijevozom | Tramvajska linija Van Baerlestraat/Museumplein: 2, 3, 5, 12, 16, 24 |
| Službena stranica | vangoghmuseum.nl |
Van Goghov muzej (niz.: Van Gogh Museum) je nizozemski umjetnički muzej posvećen radovima Vincenta van Gogha i njegovih suvremenika u Amsterdamu. Nalazi se na Trgu muzeja (Museumplein), u južnoj četvrti Amsterdama, u blizini muzeja Stedelijk, Rijksmuseum i Concertgebouw. Muzej je otvoren 2. lipnja 1973. god., a njegove su zgrade dizajnirali arhitekti Gerrit Rietveld i Kisho Kurokawa.
Muzej sadrži najveću zbirku Van Goghovih slika i crteža na svijetu, te je 2017. god. imao 2,3 milijuna posjetitelja i bio je najposjećeniji muzej u Nizozemskoj i 23. najposjećeniji muzej umjetnosti na svijetu[1]. God. 2019. Van Goghov muzej pokrenuo je „Meet Vincent Van Gogh Experience”, tehnološku „interaktivnu izložbu” o Van Goghovom životu i djelu, koja je obišla svijet.
Povijest
Nakon Van Gogove smrti 1890. god., u 37. godini života, za umjetnikom je ostalo veliko nasljeđe od oko 900 slika i oko 1100 crteža. Neka djela su prodana, neka poklonjena prijateljima, a preostala djela naslijedio je umjetnikov mlađi brat, trgovac umjetninama, Theo van Gogh. Theo je pored bratovljevih djela sakupljao i djela njegovih suvremenika, među kojima su umjetnici: Paul Gauguin, Édouard Manet, Claude Monet, Odilon Redon, Georges Seurat, Paul Signac i Henri de Toulouse-Lautrec. Nedugo nakon Vincentove smrti umro je i Theo, stoga je nasljedstvo prešlo u ruke njegove udovice Johanna van Gogh-Bonger. Johana je organizovala izložbe Van Goghovih djela i tako doprinijela upoznavanju publike s umjetnikom i njegovim djelima. Prva velika izložba organizirana je 1905. godine u amsterdamskom muzeju Stedelijk, dok je Rijksmuseum odbio da prihvati Vincentova djela na posudbu. Johanna je također promovirala izdavanje Vincentovih pisma Theu na nekoliko jezika. Nakon smrti Johanna van Gogh-Bonger, njezin sin Vincent Willem van Gogh, nasljedio je kolekciju 1925. god. Kolekcija je bila na raspolaganju nekolicini muzeja, a slike iz kolekcije su konstantno izlagane u muzeju Stedelijk, sve do trenutka kada je Muzej Van Gogha po prvi put otvorio svoja vrata 1973. godine[2]
Muzej čine dvije zgrade. Originalna konstrukcija je djelo nizozemskog arhitekte Gerrita Rietvelda (1888.-1964), ali nakon njegove smrti zgrada muzeja nije bila završena sve do 1973. godine. Drugu zgradu, trokatnicu za izložbe u obliku elipse, 1999. godine izradio je japanski arhitekt Kisho Kurokawa. Obje zgrade su povezane podzemnim hodnikom.
Kolekcija
Muzej raspolaže s oko 200 Van Goghovih slika iz svih njegovih faza stvaralaštva, kao i s oko 400 crteža i 700 pisama. Među najznačajnijim izloženim djelima su slike: Jedači krumpira, Spavaća soba u Arlesu i jedna verzija Suncokreta.
Muzej također sadrži zapažene umjetničke radove Van Goghovih suvremenika iz impresionizma i postimpresionizma, te brojne različite predmete povijesti umjetnosti 19. stoljeća.
U muzeju su skulpture umjetnika kao što su: Auguste Rodin i Jules Dalou, te slike slikara kao što su: John Russell, Émile Bernard, Maurice Denis, Kees van Dongen, Paul Gauguin, Édouard Manet, Claude Monet, Odilon Redon, Georges Seurat, Paul Signac i Henri de Toulouse-Lautrec[3].
Popis odabranih djela Van Gogha u kolekciji muzeja:
-
Kostur sa zapaljenom cigaretom, 1885.
-
Autoportret, 1886.
-
Jedači krumpira, 1885.
-
Spavaća soba u Arlesu, 1888.
-
Žuta kuća, 1888.
-
Autoportret iz 1887.
-
Suncokreti, 1889.
-
Polje žita s vranama, 1890.
-
Badem u cvatu, 1890.
.jpg){kind=link}
.jpg){kind=link}
.jpg){kind=link}
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Bezoekersrecords voor Van Gogh Museum en NEMO, AT5 , 2015. (niz.) Pristupljeno 20. lipnja 2020.
- ↑ Gerrit Thomas Rietveld, SFMOMA (niz.) Pristupljeno 20. lipnja 2020.
- ↑ Ostali umjetnici u kolekciji, Van Gogh Museum (eng.) Pristupljeno 20. lipnja 2020.
Vanjske poveznice
- Službene stranice Muzeja (eng.)
- Meet Vincent Van Gogh Experience (eng.)
- Turističke infromacije na ticmate.com.hr