Magnezijev oksid: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
m Zamjena teksta - '<!--'''M(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Magnezijev oksid'''-->[[Datoteka:Magnesium oxide.jpg|220px|mini|Magnezijev oksid]]
[[Datoteka:Magnesium oxide.jpg|220px|mini|Magnezijev oksid]]
'''Magnezijev oksid''' (MgO) ili '''magnezija''' je bijeli [[Higroskopnost|higroskopni]] čvrsti [[mineral]] koji se prirodno pojavljuje kao [[periklas]] i izvor [[magnezij]]a (vidi također [[oksid]]). Empirijska formula je MgO. Čini ga rešetka iona Mg<sub>2</sub>+ i O<sub>2</sub>- povezanih [[Ionska veza|ionskom vezom]]. [[Magnezijev hidroksid]] formira u prisutnosti vode (MgO + H<sub>2</sub>0 → Mg (OH)<sub>2</sub>), no zagrijavanjem se preinačuje čime mu se odvaja [[vlaga]]. U povijesti poznat pod imenom ''magnezija alba'' (doslovno, bijeli mineral iz magnezije - drugi izvori daju magnezija albu kao MgCO<sub>3</sub>). Nije isto što i ''magnezija negre'', crni minerala čiji je sastojak [[mangan]].  Dok se "magnezijev oksid" obično odnosi na MgO, [[magnezijev peroksid]] MgO<sub>2</sub> također je poznat.<ref name="Haohai">[http://hr.titaniumtarget.com/evaporation-materials/magnesium-oxide-pieces.html Haohai] ''Magnezijev oksid (MgO) Dio materijala za isparavanje'' (pristupljeno 1. veljače 2018.)</ref>  Prema predviđanju evolucijske [[kristalna struktura|kristalne strukture]], <ref>{{cite journal| last= Zhu| first = Qiang|author2=Oganov A.R. |author3=Lyakhov A.O.  |title= Novel stable compounds in the Mg-O system under high pressure |journal= Phys. Chem. Chem. Phys. | year=2013| volume=15| issue = 20| pages=7696–7700 | url=http://uspex.stonybrook.edu/pdfs/Mg-O-paper-2013.pdf | doi=10.1039/c3cp50678a}}</ref> MgO<sub>2</sub> je termodinamički stabilan kod tlaka iznad 116 GPa (gigapascala), a [[poluvodič]]ki [[podoksid]] Mg<sub>3</sub>O<sub>2</sub> je termodinamički stabilan iznad 500 GPa. MgO je stabilan pa ga se primjenjuje kao modelni sustav za ispitivanje vibracijskih svojstava kristala.<ref>{{cite journal| last= Mei| first = AB|author2=O. Hellman|author3=C. M. Schlepütz|author4= A. Rockett|author5= T.-C. Chiang|author6= L. Hultman|author7= I. Petrov|author8= J. E. Greene|title= Reflection Thermal Diffuse X-Ray Scattering for Quantitative Determination of Phonon Dispersion Relations.|journal=Physical Review B|volume= 92| issue = 17|year= 2015|page=174301| url=http://journals.aps.org/prb/abstract/10.1103/PhysRevB.92.174301| doi=10.1103/physrevb.92.174301}}</ref> [[Talište]] je na 2852 °C, gustoće je 3,58 g/cm<sup>3</sup> i tlak para od <sup>10 – 4</sup> Torr pri 1300 °C. [[Z-omjer]]a je 0,411.<ref name="Haohai"/>
'''Magnezijev oksid''' (MgO) ili '''magnezija''' je bijeli [[Higroskopnost|higroskopni]] čvrsti [[mineral]] koji se prirodno pojavljuje kao [[periklas]] i izvor [[magnezij]]a (vidi također [[oksid]]). Empirijska formula je MgO. Čini ga rešetka iona Mg<sub>2</sub>+ i O<sub>2</sub>- povezanih [[Ionska veza|ionskom vezom]]. [[Magnezijev hidroksid]] formira u prisutnosti vode (MgO + H<sub>2</sub>0 → Mg (OH)<sub>2</sub>), no zagrijavanjem se preinačuje čime mu se odvaja [[vlaga]]. U povijesti poznat pod imenom ''magnezija alba'' (doslovno, bijeli mineral iz magnezije - drugi izvori daju magnezija albu kao MgCO<sub>3</sub>). Nije isto što i ''magnezija negre'', crni minerala čiji je sastojak [[mangan]].  Dok se "magnezijev oksid" obično odnosi na MgO, [[magnezijev peroksid]] MgO<sub>2</sub> također je poznat.<ref name="Haohai">[http://hr.titaniumtarget.com/evaporation-materials/magnesium-oxide-pieces.html Haohai] ''Magnezijev oksid (MgO) Dio materijala za isparavanje'' (pristupljeno 1. veljače 2018.)</ref>  Prema predviđanju evolucijske [[kristalna struktura|kristalne strukture]], <ref>{{cite journal| last= Zhu| first = Qiang|author2=Oganov A.R. |author3=Lyakhov A.O.  |title= Novel stable compounds in the Mg-O system under high pressure |journal= Phys. Chem. Chem. Phys. | year=2013| volume=15| issue = 20| pages=7696–7700 | url=http://uspex.stonybrook.edu/pdfs/Mg-O-paper-2013.pdf | doi=10.1039/c3cp50678a}}</ref> MgO<sub>2</sub> je termodinamički stabilan kod tlaka iznad 116 GPa (gigapascala), a [[poluvodič]]ki [[podoksid]] Mg<sub>3</sub>O<sub>2</sub> je termodinamički stabilan iznad 500 GPa. MgO je stabilan pa ga se primjenjuje kao modelni sustav za ispitivanje vibracijskih svojstava kristala.<ref>{{cite journal| last= Mei| first = AB|author2=O. Hellman|author3=C. M. Schlepütz|author4= A. Rockett|author5= T.-C. Chiang|author6= L. Hultman|author7= I. Petrov|author8= J. E. Greene|title= Reflection Thermal Diffuse X-Ray Scattering for Quantitative Determination of Phonon Dispersion Relations.|journal=Physical Review B|volume= 92| issue = 17|year= 2015|page=174301| url=http://journals.aps.org/prb/abstract/10.1103/PhysRevB.92.174301| doi=10.1103/physrevb.92.174301}}</ref> [[Talište]] je na 2852 °C, gustoće je 3,58 g/cm<sup>3</sup> i tlak para od <sup>10 – 4</sup> Torr pri 1300 °C. [[Z-omjer]]a je 0,411.<ref name="Haohai"/>


Posljednja izmjena od 29. svibanj 2025. u 10:43

Datoteka:Magnesium oxide.jpg
Magnezijev oksid

Magnezijev oksid (MgO) ili magnezija je bijeli higroskopni čvrsti mineral koji se prirodno pojavljuje kao periklas i izvor magnezija (vidi također oksid). Empirijska formula je MgO. Čini ga rešetka iona Mg2+ i O2- povezanih ionskom vezom. Magnezijev hidroksid formira u prisutnosti vode (MgO + H20 → Mg (OH)2), no zagrijavanjem se preinačuje čime mu se odvaja vlaga. U povijesti poznat pod imenom magnezija alba (doslovno, bijeli mineral iz magnezije - drugi izvori daju magnezija albu kao MgCO3). Nije isto što i magnezija negre, crni minerala čiji je sastojak mangan. Dok se "magnezijev oksid" obično odnosi na MgO, magnezijev peroksid MgO2 također je poznat.[1] Prema predviđanju evolucijske kristalne strukture, [2] MgO2 je termodinamički stabilan kod tlaka iznad 116 GPa (gigapascala), a poluvodički podoksid Mg3O2 je termodinamički stabilan iznad 500 GPa. MgO je stabilan pa ga se primjenjuje kao modelni sustav za ispitivanje vibracijskih svojstava kristala.[3] Talište je na 2852 °C, gustoće je 3,58 g/cm3 i tlak para od 10 – 4 Torr pri 1300 °C. Z-omjera je 0,411.[1]

Proizvodnja

Proizvodi se kalcinacijom magnezijevog karbonata ili magnezijevog hidroksida. Potonji se dobiva se tretiranjem otopina magnezijevog klorida, tipično morske vode vapnom.[4]

Mg2+ + Ca(OH)2 → Mg(OH)2 + Ca2+

Kalciniranje na različitim temperaturama proizvodi magnezijev oksid različite reaktivnosti. Visoke temperature od 1500 do 2000 °C smanjuju raspoloživu površinu i proizvode "na mrtvo" spaljenu magneziju, nereaktivni oblik koji se koristi kao vatrostalni ozid. Temperatura kalcinacije 1000 – 1500 °C proizvodi tvrdo spaljenu magneziju, ograničene reaktivnosti a kalciniranjem na nižoj temperaturi (od 700 do 1000 °C) proizvodi reaktivnu magneziju, također poznatu kao kaustična kalcinirana magnezija. Iako neki raspadi karbonata u okside pojavljuje pri temperaturama ispod 700 °C, čini se da rezultirajući materijali ponovno apsorbiraju ugljični dioksid iz zraka.[5]

Mjere opreza

Udisanje para magnezijeva oksida može prouzročiti ljevačku (metalnu) groznicu.[6]

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Haohai Magnezijev oksid (MgO) Dio materijala za isparavanje (pristupljeno 1. veljače 2018.)
  2. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  3. ↑
    • Nepoznat parametar: author8
    • Nepoznat parametar: author6
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: author7
    • Nepoznat parametar: author4
    • Nepoznat parametar: author5
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar page nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  4. ↑ Margarete Seeger; Walter Otto; Wilhelm Flick; Friedrich Bickelhaupt; Otto S. Akkerman (2005), "Magnesium Compounds", Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry, Weinheim: Wiley-VCH, doi:10.1002/14356007.a15_595.pub2
  5. ↑ Ropp, R C.
  6. ↑ (eng.) Magnesium Oxide. National Pollutant Inventory, Government of Australia.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Magnezijev_oksid&oldid=590046"