Toggle menu
243,9 tis.
103
18
640,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Cjeloživotno učenje: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m bnz
m Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'
 
Redak 1: Redak 1:
{{wikipedizirati}}
{{HIEpedizirati}}
{{nedostaju izvori}}
{{nedostaju izvori}}
'''Cjeloživotno učenje''' definira se kao aktivnost [[učenje|učenja]] tijekom cijelog života s ciljem unapređenja znanja, vještina i sposobnosti unutar osobne, građanske, društvene i poslovne perspektive (Maravić, 2003).
'''Cjeloživotno učenje''' definira se kao aktivnost [[učenje|učenja]] tijekom cijelog života s ciljem unapređenja znanja, vještina i sposobnosti unutar osobne, građanske, društvene i poslovne perspektive (Maravić, 2003).

Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 03:22

Cjeloživotno učenje definira se kao aktivnost učenja tijekom cijelog života s ciljem unapređenja znanja, vještina i sposobnosti unutar osobne, građanske, društvene i poslovne perspektive (Maravić, 2003). Koncept cjeloživotnog učenja danas je nesumnjivo okosnica svih modernih pristupa obrazovanju. Izvor snažnog zanimanja za koncept cjeloživotnog učenja jeste kriza obrazovanja koja je dijelom uzrokovana pogrešnim nastojanjem škole da svakog pojedinca do kraja pripremi za život, što je, naravno, zbog dinamike i ritma promjena iluzoran cilj. Cjeloživotno učenje percipirano je kao temeljna poluga za ekonomski i demokratski razvoj društva. Ono se nameće kao jedan od obećavajućih načina rješavanja promjena izazvanih znanstvenih, tehnološkim i kulturnim preobrazbama te ostalim promjenama u suvremenom društvu. Cjeloživotno učenje jeste, prije svega, obilježeno rastućom složenosti informacijske okoline, kako u kvantitativnom (brojnost izvora), tako i u kvalitativnom smislu (valjanost/relevantnost) izvora.




REFERENCE: Špinarec, S. Banek Zorica, M. INFORMACIJSKA PISMENOST teorijski okvir i polazišta. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2008. str. 13-14.