More actions
m brisanje nepotrebnog teksta |
m Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{ | {{HIEpedizirati}} | ||
{{esej}} | {{esej}} | ||
'''Hranilović''', [[Hrvatsko plemstvo|hrvatska plemićka]] obitelj. Prezime je zabilježeno u oblicima Hranilovich, Hranillovich, Hranylouych, Hranilowych, Hranylowych s pridjevkom Cvetašin, Cvjetašin, Czuetasin, Czvetassin. U prvoj polovici 16. st. doselili su za [[uskoci|uskočkih]] seoba pod pritiskom Osmanlija iz [[Travnik]]a u [[Žumberak|žumberačko]] selo [[Sošic]]e. Vrela ih spominju od 16. stoljeća. Prvi član obitelji za kojeg se zna je župnik u Mahićnu kraj Karlovca Mihael, zabilježen 1596. u ispravi o [[kanonska vizitacija|kanonskoj vizitaciji]].<ref name=Udruga>[https://uskok-sosice.hr/zumberacka-uskocka-obitelj-hranilovic/ Udruga Žumberački uskoci] ''Žumberačka-uskočka obitelj Hranilović '' (pristupljeno 9. travnja 2020.)</ref> [[Grkokatolici|Grkokatoličke]] je vjeroispovijesti. Dala je ugledne časnike u [[Vojna krajina|Vojnoj Krajini]]. Plemstvo imaju od [[1603.]] godine. Prvi plemić iz roda Hranilovića je ''Juraj Hranilović'' kojem je plemstvo dodijelio kralj [[Rudolf II.]] za zasluge u borbama protiv Osmanlija. <ref name="Hrvatska enciklopedija"/> Dobili su plemićki list i grb – ratnik s isukanom sabljom nad tijelom ubijenog Turčina odrubljene glave.<ref name=Udruga/> Tih godina posjede dobijaju u [[Hrašće Turopoljsko|Hrašću Turopoljskom]] premda nisu [[turopoljsko plemstvo]]. [[Hrvatski sabor]] potvrdio mu je plemstvo 1609. godine. ''Petar Hranilović'', [[žumberački knez]] i potkapetan, stekao je 1653. imanje [[Hrnetić]] i Jelsu (župa Hrnetić). Hranilovićima imanje Sošice dodijelio je kralj [[Ferdinand III.]] 1653. i [[Leopold I.]] 1663. godine. Posjede su proširili 1764. kad je podžupan Ljudevit Hranilović kupio od kraljevskog [[fisk]]a imanje [[Blacko]] u [[Požeška županija|Požeškoj županiji]]. Iste godine carica [[Marija Terezija]] dodijelila mu je to imanje. Polovicom 18. stoljeća osnovana je grkokatolička župa u Sošicama. Nakon tog vremena iz Hranilovića je poteklo dosta svećenika i biskupa. Istaknuti su književnik [[Jovan Hranilović]] i križevački biskup [[Ilija Hranilović]]. Podžupan i dvorski savjetnik ''Franjo Ksaver Hranilović'' primio je potvrdu plemstva 1843. godine. U posljednjem popisu plemića [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]] iz 1851. upisan je ''Ludovik Hranilović''. Hranilovići su dali znanstvene i kulturne radnike. U znanosti se istakao geograf [[Hinko Hranilović]] a u glazbi orguljašica [[Vlasta Hranilović]].<ref name="Hrvatska enciklopedija">[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26306 Hrvatska enciklopedija] ''Hranilović'' (pristupljeno 9. travnja 2020.)</ref> [[Petar Hranilović]] (1833. - 1904.) dosegao je čin podmaršala u Austro-Ugarskoj 1889. godine. [[Oskar Hranilović]] (1867. - 1933.) je dosegao čin general-majora u Austro-Ugarskoj, diplomat, prevoditelj s turskog jezika na bečkom dvoru i visoki vojni obavještajac.<ref name=Udruga/> | '''Hranilović''', [[Hrvatsko plemstvo|hrvatska plemićka]] obitelj. Prezime je zabilježeno u oblicima Hranilovich, Hranillovich, Hranylouych, Hranilowych, Hranylowych s pridjevkom Cvetašin, Cvjetašin, Czuetasin, Czvetassin. U prvoj polovici 16. st. doselili su za [[uskoci|uskočkih]] seoba pod pritiskom Osmanlija iz [[Travnik]]a u [[Žumberak|žumberačko]] selo [[Sošic]]e. Vrela ih spominju od 16. stoljeća. Prvi član obitelji za kojeg se zna je župnik u Mahićnu kraj Karlovca Mihael, zabilježen 1596. u ispravi o [[kanonska vizitacija|kanonskoj vizitaciji]].<ref name=Udruga>[https://uskok-sosice.hr/zumberacka-uskocka-obitelj-hranilovic/ Udruga Žumberački uskoci] ''Žumberačka-uskočka obitelj Hranilović '' (pristupljeno 9. travnja 2020.)</ref> [[Grkokatolici|Grkokatoličke]] je vjeroispovijesti. Dala je ugledne časnike u [[Vojna krajina|Vojnoj Krajini]]. Plemstvo imaju od [[1603.]] godine. Prvi plemić iz roda Hranilovića je ''Juraj Hranilović'' kojem je plemstvo dodijelio kralj [[Rudolf II.]] za zasluge u borbama protiv Osmanlija. <ref name="Hrvatska enciklopedija"/> Dobili su plemićki list i grb – ratnik s isukanom sabljom nad tijelom ubijenog Turčina odrubljene glave.<ref name=Udruga/> Tih godina posjede dobijaju u [[Hrašće Turopoljsko|Hrašću Turopoljskom]] premda nisu [[turopoljsko plemstvo]]. [[Hrvatski sabor]] potvrdio mu je plemstvo 1609. godine. ''Petar Hranilović'', [[žumberački knez]] i potkapetan, stekao je 1653. imanje [[Hrnetić]] i Jelsu (župa Hrnetić). Hranilovićima imanje Sošice dodijelio je kralj [[Ferdinand III.]] 1653. i [[Leopold I.]] 1663. godine. Posjede su proširili 1764. kad je podžupan Ljudevit Hranilović kupio od kraljevskog [[fisk]]a imanje [[Blacko]] u [[Požeška županija|Požeškoj županiji]]. Iste godine carica [[Marija Terezija]] dodijelila mu je to imanje. Polovicom 18. stoljeća osnovana je grkokatolička župa u Sošicama. Nakon tog vremena iz Hranilovića je poteklo dosta svećenika i biskupa. Istaknuti su književnik [[Jovan Hranilović]] i križevački biskup [[Ilija Hranilović]]. Podžupan i dvorski savjetnik ''Franjo Ksaver Hranilović'' primio je potvrdu plemstva 1843. godine. U posljednjem popisu plemića [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]] iz 1851. upisan je ''Ludovik Hranilović''. Hranilovići su dali znanstvene i kulturne radnike. U znanosti se istakao geograf [[Hinko Hranilović]] a u glazbi orguljašica [[Vlasta Hranilović]].<ref name="Hrvatska enciklopedija">[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26306 Hrvatska enciklopedija] ''Hranilović'' (pristupljeno 9. travnja 2020.)</ref> [[Petar Hranilović]] (1833. - 1904.) dosegao je čin podmaršala u Austro-Ugarskoj 1889. godine. [[Oskar Hranilović]] (1867. - 1933.) je dosegao čin general-majora u Austro-Ugarskoj, diplomat, prevoditelj s turskog jezika na bečkom dvoru i visoki vojni obavještajac.<ref name=Udruga/> | ||
Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 03:19
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije HIEpediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u HIE-ov wikitekst, HIEtekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
 |
Ovaj članak ili odlomak izgleda kao esej. (rasprava) Pomozite popraviti ovaj članak prema pravilima i smjernicama HIE tako da stilski i sadržajno bude primjeren enciklopediji. |
Hranilović, hrvatska plemićka obitelj. Prezime je zabilježeno u oblicima Hranilovich, Hranillovich, Hranylouych, Hranilowych, Hranylowych s pridjevkom Cvetašin, Cvjetašin, Czuetasin, Czvetassin. U prvoj polovici 16. st. doselili su za uskočkih seoba pod pritiskom Osmanlija iz Travnika u žumberačko selo Sošice. Vrela ih spominju od 16. stoljeća. Prvi član obitelji za kojeg se zna je župnik u Mahićnu kraj Karlovca Mihael, zabilježen 1596. u ispravi o kanonskoj vizitaciji.[1] Grkokatoličke je vjeroispovijesti. Dala je ugledne časnike u Vojnoj Krajini. Plemstvo imaju od 1603. godine. Prvi plemić iz roda Hranilovića je Juraj Hranilović kojem je plemstvo dodijelio kralj Rudolf II. za zasluge u borbama protiv Osmanlija. [2] Dobili su plemićki list i grb – ratnik s isukanom sabljom nad tijelom ubijenog Turčina odrubljene glave.[1] Tih godina posjede dobijaju u Hrašću Turopoljskom premda nisu turopoljsko plemstvo. Hrvatski sabor potvrdio mu je plemstvo 1609. godine. Petar Hranilović, žumberački knez i potkapetan, stekao je 1653. imanje Hrnetić i Jelsu (župa Hrnetić). Hranilovićima imanje Sošice dodijelio je kralj Ferdinand III. 1653. i Leopold I. 1663. godine. Posjede su proširili 1764. kad je podžupan Ljudevit Hranilović kupio od kraljevskog fiska imanje Blacko u Požeškoj županiji. Iste godine carica Marija Terezija dodijelila mu je to imanje. Polovicom 18. stoljeća osnovana je grkokatolička župa u Sošicama. Nakon tog vremena iz Hranilovića je poteklo dosta svećenika i biskupa. Istaknuti su književnik Jovan Hranilović i križevački biskup Ilija Hranilović. Podžupan i dvorski savjetnik Franjo Ksaver Hranilović primio je potvrdu plemstva 1843. godine. U posljednjem popisu plemića Zagrebačke županije iz 1851. upisan je Ludovik Hranilović. Hranilovići su dali znanstvene i kulturne radnike. U znanosti se istakao geograf Hinko Hranilović a u glazbi orguljašica Vlasta Hranilović.[2] Petar Hranilović (1833. - 1904.) dosegao je čin podmaršala u Austro-Ugarskoj 1889. godine. Oskar Hranilović (1867. - 1933.) je dosegao čin general-majora u Austro-Ugarskoj, diplomat, prevoditelj s turskog jezika na bečkom dvoru i visoki vojni obavještajac.[1] Tu je Marko Hranilović (1908. - 1931.[1]), hrvatski domoljub, izvršitelj atentata na Antona Schlegela, zagrebačkoga slobodnog zidara, vlasnika moćne "Jugoštampe" i pouzdanika kralja Aleksandra Karadorđevića, te Markov brat Stanko Hranilović (1906. - 1945.[1]) i sestra Marija Hranilović, pripadnici iste hrvatske revolucionarne organizacije,[3] ilegalnih petorka unutar Pravačke radničke mladeži.[4] Stanko (Stanislav) je pod imenom Paolo Đurić bio glavni tajnik hrvatske emigracije u Milanu.[1] Istaknuli su se i pisac Dane, kemijski inženjer Janko, šumarski inženjeri Makso i Slavko, pravni pisac Josip (1904. - 1979.)[1] i hrvatski književnik Mijo Hranilović. U SAD su braća Vlado i Milan zasnovali grkokatoličku župu, a na Milanov poticaj 1921. godine je u Indiani osnovana Hrvatska katolička zajednica, a sudjelovalo je i u radu HBZ i Hrvatske lige, kojoj je bio tajnikom.[1] Dali su liječnike specijaliste: anestezije i reanimologije Nenada, internista kardiologa Rudolfa i dr. Hranilovići, Badovinci i Gvozdanovići su najvažnije obitelji iz Žumberka s brojnim poznatim pripadnicima.[1] Hranilovići su kroz povijest pored navedenih imali posjede i u Domagoviću kod Jastrebarskog, Drežnik, Prekrižje i Mekušje kraj Ozlja, Budačkog kraj Karlovca, Pluska kraj Velikog Trgovišča, Modrušpotok kraj Ribnika blizu Karlovca, više kuća u Zagrebu i dr.[1] Obitelj danas živi u matičnom žumberačkom kraju (Sošicama ,Reštovu …)Karlovcu,Jastrebarskom i Zagrebu danas žive mnogobrojni potomci[1] kamo su selili političkim i ekonomskim migracijama, ostalim dijelovima Hrvatske,[2] te obitelji u ograncima Bazeki, Vune i Repinci. [1] Žive i u inozemstvu, osobito u SAD u Clevelandu.[2]
Izvori
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 Udruga Žumberački uskoci Žumberačka-uskočka obitelj Hranilović (pristupljeno 9. travnja 2020.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Hrvatska enciklopedija Hranilović (pristupljeno 9. travnja 2020.)
- ↑ [https://www.tomislavjonjic.iz.hr/IV_hranilovic.html Tomislav Jonjić, razgovor s Marijom Hranilović: MOJA SU BRAĆA DALA ŽIVOTE ZA HRVATSKU!. 2009. (pristupljeno 9. travnja 2020.)
- ↑ Google Knjige Hrvatski arhiepiskop Aleksandar: HRVATSKA PRAVOSLAVNA CRKVA bila je, jest i bit će. Lulu.com, 21. stu 2019. str. 68
Vanjske poveznice
- Udruga žumberački uskoci Marko Hranilović