More actions
m Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19' |
m Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Emil Theodor Kocher'''-->[[Datoteka:Emil Theodor Kocher.jpg|mini|'''Emil Theodor Kocher''']] | <!--'''Emil Theodor Kocher'''-->[[Datoteka:Emil Theodor Kocher.jpg|mini|'''Emil Theodor Kocher''']] | ||
'''Emil Theodor Kocher''' ([[Bern]], [[25. kolovoza]] [[1841.]] - Bern, [[27. srpnja]] [[medicina u 1917.]]), [[Švicarska|švicarski]] [[liječnik]]. | '''Emil Theodor Kocher''' ([[Bern]], [[25. kolovoza]] [[medicina u 1841.]] - Bern, [[27. srpnja]] [[medicina u 1917.]]), [[Švicarska|švicarski]] [[liječnik]]. | ||
Dobitnik je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[medicina u 1909.]] godine za "svoj rad u fiziologiji, patologiji i kirurgiji [[štitna žlijezda|štitne žlijezde]]". | Dobitnik je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[medicina u 1909.]] godine za "svoj rad u fiziologiji, patologiji i kirurgiji [[štitna žlijezda|štitne žlijezde]]". | ||
Studirao je u [[Zurich]]u, [[Berlin]]u, [[London]] i [[Beč]]u, a doktorirao je u Bernu [[1865.]] godine. Od [[1872.]] godine naslijedio je [[Georg Albert Lucke]]a kao redovni profesor kirurgije i ravnatelj Svečulišne kirurške klinike u Bernu. Objavio je niz radova o brojnim temama kao što su [[homeostaza]], [[antisepsa]], [[kirurške infekcije]], [[strijelne rane]], akutni [[osteomijelitis]], teorija uklještene kile i abdominalna kirurgija. | Studirao je u [[Zurich]]u, [[Berlin]]u, [[London]] i [[Beč]]u, a doktorirao je u Bernu [[medicina u 1865.]] godine. Od [[medicina u 1872.]] godine naslijedio je [[Georg Albert Lucke]]a kao redovni profesor kirurgije i ravnatelj Svečulišne kirurške klinike u Bernu. Objavio je niz radova o brojnim temama kao što su [[homeostaza]], [[antisepsa]], [[kirurške infekcije]], [[strijelne rane]], akutni [[osteomijelitis]], teorija uklještene kile i abdominalna kirurgija. | ||
Njegova nova ideja o štitnjači u početku je bila kontraverzna, ali mu je uspješno liječenje [[guša|guše]] sa stalnim smanjenjem smrtnosti ubrzo donijelo priznanje. Novac od Nobelove nagrade pomogao mu je u osnivanju Kocher Instituta u Bernu. | Njegova nova ideja o štitnjači u početku je bila kontraverzna, ali mu je uspješno liječenje [[guša|guše]] sa stalnim smanjenjem smrtnosti ubrzo donijelo priznanje. Novac od Nobelove nagrade pomogao mu je u osnivanju Kocher Instituta u Bernu. | ||
Posljednja izmjena od 22. svibanj 2025. u 22:48
Emil Theodor Kocher (Bern, 25. kolovoza medicina u 1841. - Bern, 27. srpnja medicina u 1917.), švicarski liječnik.
Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu medicina u 1909. godine za "svoj rad u fiziologiji, patologiji i kirurgiji štitne žlijezde".
Studirao je u Zurichu, Berlinu, London i Beču, a doktorirao je u Bernu medicina u 1865. godine. Od medicina u 1872. godine naslijedio je Georg Albert Luckea kao redovni profesor kirurgije i ravnatelj Svečulišne kirurške klinike u Bernu. Objavio je niz radova o brojnim temama kao što su homeostaza, antisepsa, kirurške infekcije, strijelne rane, akutni osteomijelitis, teorija uklještene kile i abdominalna kirurgija.
Njegova nova ideja o štitnjači u početku je bila kontraverzna, ali mu je uspješno liječenje guše sa stalnim smanjenjem smrtnosti ubrzo donijelo priznanje. Novac od Nobelove nagrade pomogao mu je u osnivanju Kocher Instituta u Bernu.
Razni instrumenti i kirurške tehnike dobile su naziv prema njemu kao Kocher-Debre-Semelaigne sindrom.
Vanjske poveznice
- (eng.)https://web.archive.org/web/20070928040314/http://crishunt.8bit.co.uk/kocher_theodor.html
- (eng.)https://web.archive.org/web/20070312220827/http://www.tki.unibe.ch/theodor.htm
- (eng.)http://www.tki.unibe.ch/