Toggle menu
244 tis.
103
18
639,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Toplinski spremnik: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{wp+}}' u '{{HIEpoveznice}}'
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Toplinski spremnik'''-->{{wp+}}
<!--'''Toplinski spremnik'''-->{{HIEpoveznice}}
'''Toplinski spremnik''' je termodinamički sustav s toplinskim kapacitetom koji je dovoljno velik da u termodinamičkoj interakciji s drugim sustavom ili njegovom okolinom, ostaje konstantna. On je učinkoviti beskonačni izvor termodinamičke energije na danoj, konstantnoj temperaturi.[1] Temperatura spremnika se ne mijenja pri dovedenoj ii odvedenoj toplini zbog beskonačnog toplinskog kapaciteta. Toplinski spremnik može sudjelovati kao davatelj topline ili primalac pa se sukladno tome naziva ogrijevni odnosno rashladni spremnik.
'''Toplinski spremnik''' je termodinamički sustav s toplinskim kapacitetom koji je dovoljno velik da u termodinamičkoj interakciji s drugim sustavom ili njegovom okolinom, ostaje konstantna. On je učinkoviti beskonačni izvor termodinamičke energije na danoj, konstantnoj temperaturi.[1] Temperatura spremnika se ne mijenja pri dovedenoj ii odvedenoj toplini zbog beskonačnog toplinskog kapaciteta. Toplinski spremnik može sudjelovati kao davatelj topline ili primalac pa se sukladno tome naziva ogrijevni odnosno rashladni spremnik.
Jezera, oceani i rijeke često služe kao toplinski spremnici u prirodnim procesima, poput vremena. Kod atmosferskih pojava, velike zračne mase u atmosferi se često ponašaju kao toplinski spremnici.
Jezera, oceani i rijeke često služe kao toplinski spremnici u prirodnim procesima, poput vremena. Kod atmosferskih pojava, velike zračne mase u atmosferi se često ponašaju kao toplinski spremnici.

Posljednja izmjena od 20. svibanj 2025. u 01:32

Toplinski spremnik je termodinamički sustav s toplinskim kapacitetom koji je dovoljno velik da u termodinamičkoj interakciji s drugim sustavom ili njegovom okolinom, ostaje konstantna. On je učinkoviti beskonačni izvor termodinamičke energije na danoj, konstantnoj temperaturi.[1] Temperatura spremnika se ne mijenja pri dovedenoj ii odvedenoj toplini zbog beskonačnog toplinskog kapaciteta. Toplinski spremnik može sudjelovati kao davatelj topline ili primalac pa se sukladno tome naziva ogrijevni odnosno rashladni spremnik. Jezera, oceani i rijeke često služe kao toplinski spremnici u prirodnim procesima, poput vremena. Kod atmosferskih pojava, velike zračne mase u atmosferi se često ponašaju kao toplinski spremnici.

Literatura

  1. C, Yunus A.; Boles, Michael A. (2002). Thermodynamics: An Engineering Approach. Boston: McGraw-Hill. p. 247.