Nimba: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Nimba'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Nimba'''-->{{UNESCO svjetska baština
|ime mjesta = Strogi rezervat prirode planine Nimba
|ime mjesta = Strogi rezervat prirode planine Nimba
|slika = Mont Nimba landscape.jpg
|slika = Mont Nimba landscape.jpg

Inačica od 18. travanj 2025. u 02:55

Strogi rezervat prirode planine Nimba
Datoteka:Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Strogi rezervat prirode planine Nimba
Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg Obala Bjelokosti
Pogreška pri izradbi sličice: Gvineja
Godina uvrštenja: 1981. (5. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: ix, x
Ugroženost: 1992.-
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/155 UNESCO

Planina Nimba, Mont Nouon ili Mont Richard-Molard, poznat i kao Gvinejska kralježnica, je planinski masiv koji se proteže između triju država u zapadnoj Africi, Liberije, Gvineje i Obale Bjelokosti. Najviši vrh mu je Mont Nimba visine 1.752 m (najviši vrh Gvineje i Obale Bjelokosti), a najveća naselja su mu Yekepa na zapadu (Liberija) i Bossou (Gvineja). Odmah ispod gustih šuma na njezinim obroncima protežu se prostrane savane pašnjaka bogatih biljnim i životinjskim vrstama.

Čimpanza u rezervatu planine Nimba

Osim Liberijskog dijela cijela planina je danas strogi rezervat prirode planine Nimba, nacionalni park koji dijele Gvineja i Obala Bjelokosti; ali postoji prijedlog da mu se pripoji i dio u Liberiji.

Nacionalni park planine Nimba ima površinu od oko 180 km² i upisan je 1981. godine na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi kao jedno od velikih utočišta divljih životinja kao što su: Cibetke, Dujker antilope, ali i ugrožene vrste poput Vibiparne nimbske krastače (Nimbaphrynoides occidentalis), te jedinstvenih čimpanzi koje rabe alatke.

Koncesija rudarenja željeza na prostorima zaštićenog lokaliteta i priliv velikog broja izbjeglica na Gvinejskom dijelu parka dovelo je do upisivanja parka na popis ugroženih mjesta svjetske baštine 1992. godine[1].

Izvori

  1. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  • Diedrich Westermann, Edwin William Smith i Cyril Daryll Forde, Africa, 1951., Oxford University Press. str. 335. OCLC 50238863
  • John Charles Pugh i W. B. Morgan, West Africa, 1969., London: Methuen. ISBN 0416269001

Vanjske poveznice