More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Sanjanje'''-->{{ | <!--'''Sanjanje'''-->{{preusmjerava|San|narod s juga Afrike|[[San (narod)]]}} | ||
'''Sanjanje''' je složeni [[psihobiologija|psihobiološki]] proces praćen vrlo određenom [[fiziologija|fiziološkom]] slikom. | '''Sanjanje''' je složeni [[psihobiologija|psihobiološki]] proces praćen vrlo određenom [[fiziologija|fiziološkom]] slikom. | ||
[[Datoteka:REM.png|desno|mini|[[EEG]] prikazuje REM fazu]] | [[Datoteka:REM.png|desno|mini|[[EEG]] prikazuje REM fazu]] | ||
Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 01:09
»San« preusmjerava ovamo. Za narod s juga Afrike, pogledajte San (narod).Sanjanje je složeni psihobiološki proces praćen vrlo određenom fiziološkom slikom.
Psihološka komponenta sanjanja izražena je u snovima koje karakterizira slijed slika koje sanjač doživljava posebnim oblikom svijesti. Ta je svijest u usporedbi s budnom sviješću sužena i promijenjena. Fiziološka komponenta sanjanja izražena je REM-fazom. Normalno čovjek tijekom noći sanja 4 do 5 puta u 20 minuta, koliko traje i pojedina REM-faza. Sanjanje je obilježeno pasivnim stanjem svijesti, te je lišeno sanjačeva voljnog sudjelovanja, a u njemu je tek toliko svjesnosti da bi sadržaj sna nakon spavanja mogao biti dozvan u sjećanje. Zbog toga se snovi označuju kao pojavni oblik nesvjesnoga. S biološkog stajališta sanjanje je od posebne važnosti i njegovo sprječavanje (buđenje sanjača u REM-fazi) izaziva niz psihofizioloških smetnji. Oni koji tvrde da uopće ne sanjaju ili da rijetko sanjaju zapravo se svojih snova ne sjećaju. No, i ovi će ih znati opisati, ako ih se probudi pri kraju REM-faze.
Za razliku od doživljaja budne svijesti, doživljaji se u snu odvijaju u halucinantnim nizovima slika u kojima nema reda. Nedostaje im kontrolna funkcija "ja" koja inače djeluje kao čuvar prilagodbe na zbilju.