More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '.—2' u '. — 2' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Sestercij'''-->{{stilska dorada}} | <!--'''Sestercij'''-->{{stilska dorada}} | ||
'''Sestercij''' je najveći [[bronca|brončani]] novac, što ga je kovao rimski senat od 23. pr. Kr. do 260. (od [[August]]a do [[Galijen]]a). Masa mu je do [[Karakala|Karakale]] 27-28 g, a poslije postupno opada do 20 g. Za [[Decije|Trajana Decija]] (248. | '''Sestercij''' je najveći [[bronca|brončani]] novac, što ga je kovao rimski senat od 23. pr. Kr. do 260. (od [[August]]a do [[Galijen]]a). Masa mu je do [[Karakala|Karakale]] 27-28 g, a poslije postupno opada do 20 g. Za [[Decije|Trajana Decija]] (248. — 251.) kovao je senat iznimno i dvostruke sestercije mase 40,93 g, koji su kao posebnu osobinu imali zrakastu krunu na glavi cara, a polumjesec ispod poprsja carice. | ||
== Literatura == | == Literatura == | ||
Posljednja izmjena od 8. travanj 2025. u 02:43
 |
Ovaj članak ili dio članka zahtijeva stilsku doradu. (Rasprava) Članci na Hrvatskoj internetskoj enciklopediji (HIE) moraju biti pisani enciklopedijskim stilom. |
Sestercij je najveći brončani novac, što ga je kovao rimski senat od 23. pr. Kr. do 260. (od Augusta do Galijena). Masa mu je do Karakale 27-28 g, a poslije postupno opada do 20 g. Za Trajana Decija (248. — 251.) kovao je senat iznimno i dvostruke sestercije mase 40,93 g, koji su kao posebnu osobinu imali zrakastu krunu na glavi cara, a polumjesec ispod poprsja carice.
Literatura
- Marin Buovac: Numizmatička građa s hidroarheoloških istraživanja iz antičke luke u Zatonu kraj Nina, Stručni rad, Zadar, 2012, str. 1.-49.