More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Cutinana''', pleme američkih Indijanaca čiji je prvi izvorni poznati dom bila rijeka [[Samiria]] u sjevernom [[Peru]]u. Prema Beuchatu i [[Paul Rivet|Rivetu]] jezično su klasificirani su u skupinu [[chébero]], što je porodica [[cahuapanan]], koja se temelji na Veiglovoj klasifikaciji iz [[1785.]] očito zbog veza i lokacije koja se nalazila u blizini plemena [[xebero|Chebero]] i [[Chayahuita]]. Za Cutinane je ustanovljeno da su govorili istim jezikom kao i plemena [[Aguano]] i [[Maparina]] (Figueroa, 1904). | |||
Godine [[1641.]], oni žive na rijeci Samiria, odakle ih se 100 obitelji odselilo na misiju Chébero, a zatim na vlatitu misiju Santo Tomé. Dio je tada otišao na na rijeku Urarina i između rijeka [[Chambira]] i [[Pastaza]]. Godine [[1737.]] većina ih živi sa Chébero Indijancima (Maroni)<ref>[http://www.biodiversitylibrary.org/item/88011#page/650/mode/1up Handbook of So. Am. Indians]</ref> | Godine [[1641.]], oni žive na rijeci Samiria, odakle ih se 100 obitelji odselilo na misiju Chébero, a zatim na vlatitu misiju Santo Tomé. Dio je tada otišao na na rijeku Urarina i između rijeka [[Chambira]] i [[Pastaza]]. Godine [[1737.]] većina ih živi sa Chébero Indijancima (Maroni)<ref>[http://www.biodiversitylibrary.org/item/88011#page/650/mode/1up Handbook of So. Am. Indians]</ref> | ||
Posljednja izmjena od 27. prosinac 2024. u 19:51
Cutinana, pleme američkih Indijanaca čiji je prvi izvorni poznati dom bila rijeka Samiria u sjevernom Peruu. Prema Beuchatu i Rivetu jezično su klasificirani su u skupinu chébero, što je porodica cahuapanan, koja se temelji na Veiglovoj klasifikaciji iz 1785. očito zbog veza i lokacije koja se nalazila u blizini plemena Chebero i Chayahuita. Za Cutinane je ustanovljeno da su govorili istim jezikom kao i plemena Aguano i Maparina (Figueroa, 1904).
Godine 1641., oni žive na rijeci Samiria, odakle ih se 100 obitelji odselilo na misiju Chébero, a zatim na vlatitu misiju Santo Tomé. Dio je tada otišao na na rijeku Urarina i između rijeka Chambira i Pastaza. Godine 1737. većina ih živi sa Chébero Indijancima (Maroni)[1]