Crkveni glazbenik: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 27. prosinac 2024. u 05:30

Crkveni glazbenik naziv je za osobu koja pjevanjem, sviranjem (orgulja, glasovira), zborovođenjem ili dirigiranjem sudjeluje u katoličkoj liturgiji, nerijetko glazbenim i redovničkim zvanjem vezanu uz život i rad Crkve. U srednjem vijeku, baroku i renesansi crkvenim su glazbenicima bili najveća glazbena imena toga vremena, poput Palestrine, Bacha, Mozarta, Haydna i Beethovena, najčešće u ulozi orguljaša i zborovođa (kor-majstora).

Zaštitnica crkvenih glazbenika je sv. Cecilija. Začetnikom se uzima Palestrina. Vrhovne ustanove za izobrazbu crkvenih glazbenika su Papinski institut za crkvenu glazbu u Regensburgu te isti na sveučilištu Gregoriana.

Vidi

Nedovršeni članak Crkveni glazbenik koji govori o glazbi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Inačica od 18. studeni 2021. u 22:37 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 524.974 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 27. prosinac 2024. u 05:30 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 524.974 edits m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->' u ''
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Crkveni glazbenik'''-->~~'''Crkveni glazbenik''' naziv je za osobu koja [[pjevanje]]m, [[sviranje]]m ([[orgulje\|orgulja]], [[glasovir]]a), zborovođenjem ili [[dirigiranje]]m sudjeluje u katoličkoj [[liturgija\|liturgiji]], nerijetko glazbenim i [[redovnik\|redovničkim zvanjem]] vezanu uz život i rad Crkve. U [[srednji vijek\|srednjem vijek]]u, [[barok]]u i [[renesansa\|renesansi]] crkvenim su glazbenicima bili najveća glazbena imena toga vremena, poput [[Perluigi da Palestrina\|Palestrine]], [[Johann Sebastian Bach\|Bach]]a, [[Mozart]]a, Haydna i [[Beethoven]]a, najčešće u ulozi orguljaša i zborovođa (kor-majstora).		'''Crkveni glazbenik''' naziv je za osobu koja [[pjevanje]]m, [[sviranje]]m ([[orgulje\|orgulja]], [[glasovir]]a), zborovođenjem ili [[dirigiranje]]m sudjeluje u katoličkoj [[liturgija\|liturgiji]], nerijetko glazbenim i [[redovnik\|redovničkim zvanjem]] vezanu uz život i rad Crkve. U [[srednji vijek\|srednjem vijek]]u, [[barok]]u i [[renesansa\|renesansi]] crkvenim su glazbenicima bili najveća glazbena imena toga vremena, poput [[Perluigi da Palestrina\|Palestrine]], [[Johann Sebastian Bach\|Bach]]a, [[Mozart]]a, Haydna i [[Beethoven]]a, najčešće u ulozi orguljaša i zborovođa (kor-majstora).

	Zaštitnica crkvenih glazbenika je [[sv. Cecilija]]. Začetnikom se uzima Palestrina. Vrhovne ustanove za izobrazbu crkvenih glazbenika su Papinski institut za crkvenu glazbu u [[Regensburg]]u te isti na sveučilištu [[Gregoriana]].		Zaštitnica crkvenih glazbenika je [[sv. Cecilija]]. Začetnikom se uzima Palestrina. Vrhovne ustanove za izobrazbu crkvenih glazbenika su Papinski institut za crkvenu glazbu u [[Regensburg]]u te isti na sveučilištu [[Gregoriana]].