Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Crkva sv. Mihovila u Splitu: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Crkva sv. Mihovila u Splitu'''-->[[Datoteka:Remains of the church of St. Michael, Split, Croatia 20210421.jpg|300px|mini|desno|Ostatci crkve]]
[[Datoteka:Remains of the church of St. Michael, Split, Croatia 20210421.jpg|300px|mini|desno|Ostatci crkve]]
'''Crkva sv. Mihovila''' u [[Split]]u. Od rimokatoličke crkve ostao je samo dio zidova i apsida.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-4641}}</ref>
'''Crkva sv. Mihovila''' u [[Split]]u. Od rimokatoličke crkve ostao je samo dio zidova i apsida.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-4641}}</ref>



Posljednja izmjena od 26. prosinac 2024. u 02:40

Ostatci crkve

Crkva sv. Mihovila u Splitu. Od rimokatoličke crkve ostao je samo dio zidova i apsida.[1]

Opis dobra

Crkva je građena od 8. do 15. stoljeća.[1]

Crkvu sv. Mihovila na obali mora (in ripa maris) po predaji je dao sagraditi prvi splitski nadbiskup Ivan Ravenjanin. Izvorno jednobrodna crkvica sa širokom polukružnom apsidom, proširena je prvi put u 11., zatim i u 15. st., a porušena je Script error: No such module "Wp tema u godini". godine. Preostala je samo gotička apsida iz 15. st., uklesana u zapadni zid Dioklecijanove palače. U arheološkim istraživanjima pronađeni su i prezentirani ostaci zidova lađe i dijelovi sarkofaga koji su se izvorno nalazili uokolo crkve, a u kasnijim pregradnjama bili ugrađeni u njezine zidove. U Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, čuvaju se ulomci kamenog namještaja ukrašeni pleterom iz predromaničkog razdoblja.[1]

Zaštita

Ostaci crkve su pod oznakom Z-4641 zavedeni kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificiranog kao sakralna graditeljska baština.[1]

Izvori

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.