Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir vjerski objekt | |||
| ime = Crkva sv. Marije Magdalene | | ime = Crkva sv. Marije Magdalene | ||
| slika = | | slika = | ||
Posljednja izmjena od 26. prosinac 2024. u 02:38
|
Crkva sv. Marije Magdalene
| |
|---|---|
| Koordinate | 45°24′20″N 13°53′59″E / 45.40557°N 13.89962°E |
| Godina završetka | tijekom 12. ili početkom 13. st. |
| Renoviran | 2003. |
| Religija | rimokatoličanstvo |
| Patron | sv. Marija Magdalena |
| Arhitektonski stil | romanika |
| Materijal | kamen |
Crkva sv. Marije Magdalene, rimokatolička crkva u tvrđavi Kosmatom gradu (Kostelu, Kaštelu, Kosmatom Kaštelu, Kosmatom Koštelu, Petrapilozi).
Povijest
Podignuta je tijekom 12. ili početkom 13. st. za vjerske potrebe vojske i plemstva u tvrđavi. Oslikana u drugoj polovici 15. stoljeća.[1] Smještena je zapadno od velikog vanjskog dvorišta, skupa s gradskom jezgrom[2], uz sjeverni obrambeni zid.[3]
Kaštel je izgorio na početku 17. stoljeća pa je moguće da je nekakva oštećenja pretrpila i crkva. Unatoč neobnavljanju život se nastavio u tvrđavi i time i bogoslužje u crkvi.[4] Kad je prestala ljudska nastanjenost unutar kaštela prestala je i djelovati tvrđavna crkve sv. Marije Magdalene, te je posljednja služba u njoj održana 1793. godine.[1] 1995. godine napravljena je prva cjelovita geodetska snimka cijele utvrde. Godine 2003. crkva je potpuno obnovljena.[3]
Osobine
Premda je tvrđava gotička građevina, crkva je romanička.[3] Tlocrt je nepravilna četvorina, s upisanom četvrtastom apsidom. Natkrivena je svodom koji je bačvast. U osi glavnog ulaza na pročelju podignuta je visoka preslica s jednim zvonom. Nije ostalo mnogo od crkvenog namještaja, tek zidane klupice. Od umjetnina su pronađeni 1995. godine malobrojni ulomci fresaka. Nekoliko njih među njima je s ostatcima glagoljskih i latinskih grafita. Freske su znanstvenici datirali u drugu polovicu 15. stoljeća.[1] Živih su boja i profinjenih slikarskih detalja, čime ukazuju na blagostanje plemića Gravisija kojima su tad pripadali. Zbog razlomljenosti nisu se mogle restaurirati i danas se čuvaju u Zavičajnom muzeju u Buzetu.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Istarska enciklopedija M. Barada: Kostel (Pietra Pelosa, Petrepiloza, Kosmati Kostel) LZMK. (pristupljeno 26. ožujka 2020.)
- ↑ 2,0 2,1 Građevinar 3/2012 PRIPREMILI:Krešimir Regan i Branko Nadilo. Istarski kašteli. Utvrde u Buzetu i okolici. Br. 64. Str. 254
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Građevinar 3/2012 PRIPREMILI:Krešimir Regan i Branko Nadilo. Istarski kašteli. Utvrde u Buzetu i okolici. Br. 64. Str. 253
- ↑ Izleti po Istri Buzet – Kostel – Salež, 10. veljače 2008. (pristupljeno 26. ožujka 2020.)