Branimir Miroslav Tomlekin: razlika između inačica

Branimir Miroslav Tomlekin
	; Branimir Miroslav Cakić
Puno ime	Branimir Miroslav Cakić
Rođenje	29. svibnja 1944.; Osijek, Hrvatska
Zanimanje	arhitekt
Nacionalnost	Hrvat
Književne vrste	roman, poezija
Književni period	modernizam
	Portal o životopisima

← Starija izmjena

VizualnoWikitekst

Posljednja izmjena od 8. prosinac 2024. u 00:49

Branimir Miroslav Cakić (pseudonim Branimir Miroslav Tomlekin)^[1], (Osijek, 29. svibnja 1944.) vojvođanski književnik, pjesnik, pisac kratkih priča, kolumnist, kroničar i satiričar^[2]. Piše na hrvatskom i srpskom jeziku.

Životopis

Iz obitelji je Klementinaca.^[3] U lipnju 1944. godine odlazi sa majkom u Hrtkovce. Tu završava osnovnu školu, zatim gimnaziju u Rumi i arhitekturu u Ljubljani. Kao arhitekt radio je u Vukovaru, Banjoj Luci i Novom Sadu, gdje i danas živi kao umirovljenik. Član je HKPD „Jelačić“ iz Petrovaradina i HKUPD "Stanislav Preprek", gdje je dvije godine (2016. i 2017.) uspješno vodio Književni klub.

Zastupljen je u Biografskom leksikonu Hrvata istočnog Srijema.

Rođak je u trećem koljenu Miroslavu Slavku Mađeru.^[3]

Književni rad

Autorski radovi

Salauka (zbirka pjesama), Bistrica, Novi Sad, 2013.
Za sve je kriv moj deda (satirično-humoristična zbirka priča), Bistrica, Novi Sad, 2013.
Slatko kod Dunje (satirično-humoristična zbirka priča), Bistrica, Novi Sad, 2013.
Gaudeamus idi u tur (satirično-humoristična zbirka priča), Bistrica, Novi Sad, 2013.
Nasukana mornarica (satirično-humoristična zbirka priča), Bistrica, Novi Sad, 2014.
Godine zaslepljujućih boja (ratni roman), Bistrica, Novi Sad, 2014.
Hrtkovci, priče o onom što je nekad bilo (povijesne priče), Alfagraf, Petrovaradin, 2015.
Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela (povijesne priče), Tkanica, Zagreb, 2015.
Hrtkovci, priče o staroj kući i o mladosti (autobiografske priče), Alfagraf, Petrovaradin, 2015.
Srem na vjetrometini istorije (povijesne crtice), Alfagraf, Petrovaradin, 2016.
Gomolava (prikaz arheološkog nalazišta kraj Hrtkovaca), Hrvatski fokus, Zagreb, 2016. u nastavcima.
Kako nastaju anđeli (roman), Alfagraf, Petrovaradin, 2017.
Pjesme koje treba spaliti (zbirka pjesama), HKUPD "Stanislav Preprek", Novi Sad, 2017.
Uvrnute priče (zbirka satiričnih priča), HKUPD "Stanislav Preprek", Novi Sad, 2018.
Martina (roman), Tkanica, Zagreb, 2020.
Otvorena pisma I, HKUPD "Stanislav Preprek", Novi Sad, 2020.
Otvorena pisma II, HKUPD "Stanislav Preprek", Novi Sad, 2020.
Plači Vojvodino I, HKUPD "Stanislav Preprek", Novi Sad, 2021.
Plači Vojvodino II, HKUPD "Stanislav Preprek", Novi Sad, 2021.

Suautorski radovi

Preprekovo proljeće (zbirke pjesama), HKUPD "Stanislav Preprek", Novi Sad, 2010. - 2019.
Priča o fotografiji (zbirka kratkih priča), "Hrvatska riječ", Subotica, 2011.
Lira naiva 2013. (zbirka pjesama), Hrvatska čitaonica, Subotica, 2013.
Lira naiva 2014. (Cidi se život), (zbirka pjesama), Hrvatska čitaonica, Subotica, 2014.
Svijetla starih fotografija (zbirka kratkih priča), "CRO-info", Subotica, 2015.
Preprekova jesen (zbirke kratkih priča), HKUPD "Stanislav Preprek", Novi Sad, 2016. - 2018.
Između kamena i svitanja (zbirka pjesama), KLD "Rešetari", Rešetari, 2016.
Dalje do riječi (zbirka pjesama), KLD "Rešetari", Rešetari, 2017.
Umjesto mojih ruku (zbirka pjesama), KLD "Rešetari", Rešetari, 2018.
Put do istine (zbirka kratkih priča), Hrvatsa nezavisna lista, Subotica, 2018.
Opet sam ulovio tišinu (zbirka pjesama), KLD "Rešetari", Rešetari, 2019.
Stablo staro, vrijeme slavno (antologija pjesama), HKUPD “Stanislav Preprek”, Novi Sad, 2020.

Arhitektura

U struci je najviše projektirao individualne stambene objekte, a kao djelatnik Nacionalnog parka Fruška gora, projektant je Informativnog centra na Iriškom vijencu^[4].

Izvori

↑ Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema, tom 1., Libera editio d.o.o. Zagreb i Hrvatsko akademsko društvo Subotica, 2011.
↑ Zlatko Ifković, M. Cakić-razgovor: O stradanjima Hrvata u Hrtkovcima se govori samo 6. svibnja, hkv.hr, 19. veljače 2016., pristupljeno 10. travnja 2018.
↑ ^3,0 ^3,1 Marijan Majstorović: I Miroslav Slavko Mađer je Klementinac. Hrvatski fokus. 11. siječnja 2021. Pristupljeno 8. prosinca 2024.
"Uzgred, Miroslav Slavko Mađer je također podrijetlom Klementinac iz iste obitelji kao i ja. Rođaci smo u trećem koljenu (što je lako dokazati), ali je on rano otišao iz Hrtkovaca i više je slavonski pisac i pjesnik nego srijemski«. Tako je Cakić odgovorio..."
"moram istaknuti kako mi je Mađer govorio o rodnim Hrtkovcima 2004. godine, dok sam bio glavni urednik tjednika Fokus, i svojim klementinskim, ilirskim korijenima. "
↑ Informativni centar, www.rtv.rs, pristupljeno 16. sječnja 2021. (srp.)

Literatura

Glasilo zavičajnog kluba Hrtkovčana Gomolava, Zagreb, br. 12/2004., br. 13/2005., br. 14/2007., br. 18-19/2008. i br. 13-20/2009. - članci, pjesme, feljtoni;
Glasilo Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Zov Srijema, Zagreb, br. 47/2005., 48-50/2006., 51-53/2007. i 87-88/2016. - članci, pjesme, feljtoni;
Informativno-politički tjednik Hrvatska riječ, Subotica, br. 181/2006., br. 325/2009., br. 462/2012., br. 543/2013. i 638/2015. - intervju, priče o starim fotografijama, prikaz izdatih knjiga;
Časopis za književnost, umjetnost i znanost Klasje naših ravni, Subotica, br. 3-4/2007., br. 3-4/2008., br. 7-8/2009. i br. 9-10/2009. - pjesme, kratke priče;
Časopis za kulturu, povijest, znanost i društvo Hrvatske novine, Subotica, br. 14-17/2014., br. 18-29/2015. i br. 30-38/2016. - intervju, pjesme, članci, kolumne, priče i ulomci iz romana;
Tjednik za kulturu, znanost i društvena pitanja Hrvatski fokus, Zagreb, periodično u više od pedesetak brojeva u 2014/16. - intervju, pjesme, članci, otvorena pisma o stanju u hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Republici Srbiji;
Portal Hrvatskog kulturnog vijeća, Zagreb, 19. veljače 2016. – intervju;
Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema, tom 1., u izdanju Libera editio d.o.o. Zagreb i Hrvatskog akademskog društva Suboica, 2011.

Vanjske poveznice

Otvoren Informativni centar Fruške gore, www.rtv.rs (srp.)

[1] Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema, tom 1., Libera editio d.o.o. Zagreb i Hrvatsko akademsko društvo Subotica, 2011.

[2] Zlatko Ifković, M. Cakić-razgovor: O stradanjima Hrvata u Hrtkovcima se govori samo 6. svibnja, hkv.hr, 19. veljače 2016., pristupljeno 10. travnja 2018.

[I_Miroslav-3] 3,0 ^3,1 Marijan Majstorović: I Miroslav Slavko Mađer je Klementinac. Hrvatski fokus. 11. siječnja 2021. Pristupljeno 8. prosinca 2024.
"Uzgred, Miroslav Slavko Mađer je također podrijetlom Klementinac iz iste obitelji kao i ja. Rođaci smo u trećem koljenu (što je lako dokazati), ali je on rano otišao iz Hrtkovaca i više je slavonski pisac i pjesnik nego srijemski«. Tako je Cakić odgovorio..."
"moram istaknuti kako mi je Mađer govorio o rodnim Hrtkovcima 2004. godine, dok sam bio glavni urednik tjednika Fokus, i svojim klementinskim, ilirskim korijenima. "

[4] Informativni centar, www.rtv.rs, pristupljeno 16. sječnja 2021. (srp.)

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Redak 27: / Redak 27: @@
 == Životopis ==
+Iz obitelji je [[Klementinci|Klementinaca]].<ref name="I Miroslav"/>
 U lipnju 1944. godine odlazi sa majkom u [[Hrtkovci|Hrtkovce]]. Tu završava osnovnu školu, zatim gimnaziju u [[Ruma|Rumi]] i arhitekturu u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Kao arhitekt radio je u [[Vukovar|Vukovaru]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Novi Sad|Novom Sadu]], gdje i danas živi kao umirovljenik. Član je HKPD „Jelačić“ iz Petrovaradina i HKUPD "Stanislav Preprek", gdje je dvije godine (2016. i 2017.) uspješno vodio Književni klub.
 Zastupljen je u [[Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema|Biografskom leksikonu Hrvata istočnog Srijema]].
+Rođak je u trećem koljenu [[Miroslav Slavko Mađer|Miroslavu Slavku Mađeru]].<ref name="I Miroslav">Marijan Majstorović: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2021/01/28818/ ''I Miroslav Slavko Mađer je Klementinac'']. Hrvatski fokus. 11. siječnja 2021. Pristupljeno 8. prosinca 2024.<br>"''Uzgred, Miroslav Slavko Mađer je također podrijetlom Klementinac iz iste obitelji kao i ja. Rođaci smo u trećem koljenu (što je lako dokazati), ali je on rano otišao iz Hrtkovaca i više je slavonski pisac i pjesnik nego srijemski«. Tako je Cakić odgovorio...''"<br>"''moram istaknuti kako mi je Mađer govorio o rodnim Hrtkovcima 2004. godine, dok sam bio glavni urednik tjednika Fokus, i svojim klementinskim, ilirskim korijenima. ''"</ref>
 == Književni rad ==