Đabir: razlika između inačica
m bnz |
|||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Današnji Đabir je nastao 1950. upravnim spajanjem sela koja su se zvala ''Kisbodolya'' i ''Egyházasbér'' (Đabir). | Današnji Đabir je nastao 1950. upravnim spajanjem sela koja su se zvala ''Kisbodolya'' i ''Egyházasbér'' (Đabir). | ||
S obzirom na sličnost imena, vrlo je vjerojatno da je toponim ''Bodolya'' nastao od hrvatske riječi ''Podolje'', čemu u prilog govori i odnos hrvatskog imena [[Podolje (Draž)|Podolja]] u hrvatskom dijelu Baranje, za koji je mađarsko ime ''Bodolja''<ref>[https://hemu.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=4172 ''Baranja'']. Hrvatska enciklopedija (1941.-1945.)</ref> odnosno ''Nagybodolya''. | |||
== Promet == | == Promet == | ||
Posljednja izmjena od 4. studeni 2023. u 03:56
Đabir [1](mađ. Bodolyabér) je selo u južnoj Mađarskoj.
Zauzima površinu od 9,09 km četvornih.
Zemljopisni položaj[uredi]
Nalazi se podno sjeverozapadnih obronaka gore Mečeka (mađ. Mecsek), na 46°12' sjeverne zemljopisne širine i 18°7' istočne zemljopisne dužine, južno od grada Šaša (mađ. Sásd) i zapadno od grada Komlova.
Upravna organizacija[uredi]
Upravno pripada komlovskoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7394.
Povijest[uredi]
Današnji Đabir je nastao 1950. upravnim spajanjem sela koja su se zvala Kisbodolya i Egyházasbér (Đabir). S obzirom na sličnost imena, vrlo je vjerojatno da je toponim Bodolya nastao od hrvatske riječi Podolje, čemu u prilog govori i odnos hrvatskog imena Podolja u hrvatskom dijelu Baranje, za koji je mađarsko ime Bodolja[2] odnosno Nagybodolya.
Promet[uredi]
Đabir se nalazi na željezničkoj prometnici. U selu je i željeznička postaja.
Stanovništvo[uredi]
U Đabiru živi 320 stanovnika (2005.). Mađari su većina. Romi čine 15% stanovništva i imaju manjinsku samoupravu. Blizu 80% stanovnika su rimokatolici, 2,3% je kalvinista, 1% luterana te ostali.
Bilješke[uredi]
Vanjske poveznice[uredi]
- Đabir na fallingrain.com