Razlika između inačica stranice »Kemed«
(s hu.wiki.) |
(s de.wiki) |
||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Kemed (Kéménd, Kémed, Egyházas-, Kis-, Váralja) je nastao je od triju sela: Váralje, Kiskéménda i Nagykéménda. | Kemed (Kéménd, Kémed, Egyházas-, Kis-, Váralja) je nastao je od triju sela: Váralje, Kiskéménda i Nagykéménda. | ||
1960. godine sprovedena su arheološka iskapanja. Otkriveni su nalazi iz 200-ih. | |||
Kemed se prvi put spominje 1015. u dokumentu kralja Stjepana I. u kojem je 41 selo, među njima i Kemed, stavio pod suverenitet benediktinske opatije iz Pečvara. U to vrijeme u okolici već su postojali mlinovi. Domaći težaci bili su slobodni, uglavnom su se bavili uzgojem pšenice, te stočarstvom i vinogradarstvom. Nakon izgubljene bitke kod Mohača 1526., neregularne jedinice opustošile su mjesto. Godine 1530. Kemed je pripojen osmanskoj državi. Nijemci se u ovamo doseljavaju između 1720. i 1741. godine. Nakon toga se ubrzava razvitak mjesta i grade se nove kuće, staje i staje. Tek oko trećine stanovnika bili su Mađari. U glavnoj ulici (Hauptstraße) živjeli su imućni njemački težaci, a u Hrvatskoj ulici (Horvat straße) siromašniji Nijemci, Hrvati i Mađari. | |||
== Stanovništvo == | == Stanovništvo == | ||
Inačica od 18:06, 15. listopada 2023.
Kemed [1] [2] (mađ. Máriakéménd) je selo u južnoj Mađarskoj.
Zauzima površinu od 15,78 km četvornih.
Zemljopisni položaj
Nalazi se na 46°2' sjeverne zemljopisne širine i 18°28' istočne zemljopisne dužine, sjeverozapadno od Mohača. Olas je 4 km zapadno, a Katolj i Seluv su 3,7 km sjeverno.
Upravna organizacija
Upravno pripada Mohačkoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7663.
Povijest
Kemed (Kéménd, Kémed, Egyházas-, Kis-, Váralja) je nastao je od triju sela: Váralje, Kiskéménda i Nagykéménda.
1960. godine sprovedena su arheološka iskapanja. Otkriveni su nalazi iz 200-ih.
Kemed se prvi put spominje 1015. u dokumentu kralja Stjepana I. u kojem je 41 selo, među njima i Kemed, stavio pod suverenitet benediktinske opatije iz Pečvara. U to vrijeme u okolici već su postojali mlinovi. Domaći težaci bili su slobodni, uglavnom su se bavili uzgojem pšenice, te stočarstvom i vinogradarstvom. Nakon izgubljene bitke kod Mohača 1526., neregularne jedinice opustošile su mjesto. Godine 1530. Kemed je pripojen osmanskoj državi. Nijemci se u ovamo doseljavaju između 1720. i 1741. godine. Nakon toga se ubrzava razvitak mjesta i grade se nove kuće, staje i staje. Tek oko trećine stanovnika bili su Mađari. U glavnoj ulici (Hauptstraße) živjeli su imućni njemački težaci, a u Hrvatskoj ulici (Horvat straße) siromašniji Nijemci, Hrvati i Mađari.
Stanovništvo
U Kemedu živi 548 stanovnika (2002.).
Selo je u povijesti bilo nekad napučeno i Hrvatima čiji su se predci u Kemed doselili iz Ogulina i okoline.[3]
Poznate osobe
Začasni kanonik Đakovsko-srijemske biskupije Stjepan Zagorac 1956. je godine bio kapelan u Kemedu.[4][5]
Izvori
- ↑ Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
- Preusmjeri Predložak:PDF
- ↑ Hrv. glasnik br.26/2007. Hrvatski načelnici baranjskih sela, 28. lipnja 2007.
- ↑ M. Kuveždanin: Preminuo preč. Stjepan Zagorac , Đakovačko-osječka nadbiskupija, pristupljeno 15. lipnja 2014.
- ↑ Preminuo preč. Stjepan Zagorac, Hrvatska matica iseljenika/IKA, 3. rujna 2013., pristupljeno 15. lipnja 2014.
- ↑ M. Kuveždanin: Preminuo preč. Stjepan Zagorac , Đakovačko-osječka nadbiskupija, pristupljeno 15. lipnja 2014.
Vanjske poveznice
- (mađ.) Máriakéménd Önkormányzatának honlapja
- (mađ.) Máriakéménd a Vendégvárón
- (mađ.) Légifotók Máriakéméndről
- Kemed na fallingrain.com