Razlika između inačica stranice »Mala sirena«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(s hr.wikipedije) |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Hans Andersen's Fairy Tales (1888) - facing p. 352.png|mini]] | [[Datoteka:Hans Andersen's Fairy Tales (1888) - facing p. 352.png|mini]] | ||
'''Mala sirena''' ( | '''Mala sirena''' (dan. ''Den lille havfrue'') je danska književna [[bajka]] koju je napisao danski pisac [[Hans Christian Andersen]]. Priča prati [[putovanje]] mlade sirene koja je spremna odreći se svog [[život]]a u [[more|moru]] kao [[sirena]] kako bi stekla ljudsku dušu. | ||
Bajka je prvi put objavljena [[1837]]. godine u sklopu zbirke bajki za [[djeca|djecu]]. Izvorna [[priča]] bila je predmet višestrukih analiza znanstvenika poput Jakoba Bogilda i Pernile Heggard, kao i folkloristice Marije Tatar. Ove analize pokrivaju različite aspekte priče, od tumačenja tema do rasprave zašto je Andersen odlučio napisati tragičnu priču sa sretnim završetkom. Prilagođena je za razne medije, uključujući [[kazalište]], [[crtani film|crtane filmove]], [[balet]], [[opera|operu]] i [[film]]. | Bajka je prvi put objavljena [[1837]]. godine u sklopu zbirke bajki za [[djeca|djecu]]. Izvorna [[priča]] bila je predmet višestrukih analiza znanstvenika poput Jakoba Bogilda i Pernile Heggard, kao i folkloristice Marije Tatar. Ove analize pokrivaju različite aspekte priče, od tumačenja tema do rasprave zašto je Andersen odlučio napisati tragičnu priču sa sretnim završetkom. Prilagođena je za razne medije, uključujući [[kazalište]], [[crtani film|crtane filmove]], [[balet]], [[opera|operu]] i [[film]]. | ||
Trenutačna izmjena od 02:16, 21. kolovoza 2023.
_-_facing_p._352.png)
Mala sirena (dan. Den lille havfrue) je danska književna bajka koju je napisao danski pisac Hans Christian Andersen. Priča prati putovanje mlade sirene koja je spremna odreći se svog života u moru kao sirena kako bi stekla ljudsku dušu.
Bajka je prvi put objavljena 1837. godine u sklopu zbirke bajki za djecu. Izvorna priča bila je predmet višestrukih analiza znanstvenika poput Jakoba Bogilda i Pernile Heggard, kao i folkloristice Marije Tatar. Ove analize pokrivaju različite aspekte priče, od tumačenja tema do rasprave zašto je Andersen odlučio napisati tragičnu priču sa sretnim završetkom. Prilagođena je za razne medije, uključujući kazalište, crtane filmove, balet, operu i film.
Vidite i:
Izvori
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |