Razlika između inačica stranice »Umok«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(dio s članka o Bizonji, dio s mađ.wikipedije)
Redak 29: Redak 29:
Upravno pripada Šopronjskom kotaru, u [[Jursko-mošonjsko-šopronska županija|Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji]].
Upravno pripada Šopronjskom kotaru, u [[Jursko-mošonjsko-šopronska županija|Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji]].
U Umoku djeluje jedinica [[Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj|Hrvatske državne samouprave]].<ref>[http://portal.ksh.hu/pls/ksh/docs/hun/hnk/hnk2010.pdf Gazetteer of the Republic of Hungary 1st of January, 2010]</ref>|
U Umoku djeluje jedinica [[Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj|Hrvatske državne samouprave]].<ref>[http://portal.ksh.hu/pls/ksh/docs/hun/hnk/hnk2010.pdf Gazetteer of the Republic of Hungary 1st of January, 2010]</ref>|
Dugogodišnji načelnik mjesta bio je [[Attila Horvat]], od 1990. do 2021., koji je bio i zastupnik Hrvatske samouprave.<ref name="umro"/> <!-- Za vrime svojega života se je zalagao za očuvanje hrvatskoga jezika i kulture u ovom kajkavskom selu u bližini Niuzaljskoga jezera. Kako piše u Hrvatski novina je bio med utemeljitelji Jačkarnoga zbora, potom folklorne grupe Kajkavci i kumovao kod osnovanja tamburaškoga sastava. https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3096827/ -->


== Promet ==
== Promet ==
Redak 35: Redak 36:
== Kultura  ==
== Kultura  ==
U Umoku se održava dio programa [[Koljnofski književni susreti|Koljnofskih književnih susreta]]. <ref name="ezadar2009.">ezadar: [http://www.ezadar.hr/clanak/odrzani-prvi-koljnofski-knjizevni-susreti Održani prvi Koljnofski književni susreti], 9. studenoga 2009., pristupljeno 19. studenoga 2015.</ref>
U Umoku se održava dio programa [[Koljnofski književni susreti|Koljnofskih književnih susreta]]. <ref name="ezadar2009.">ezadar: [http://www.ezadar.hr/clanak/odrzani-prvi-koljnofski-knjizevni-susreti Održani prvi Koljnofski književni susreti], 9. studenoga 2009., pristupljeno 19. studenoga 2015.</ref>
U selu je djelovao hrvatski Jačkarni zbor, folklorna grupa Kajkavci i tamburaški sastav, za čiji je rad zaslužan [[Attila Horvat]], koji se cijeli život zalagao za očuvanje hrvatskog jezika i kulture u Umoku.<ref name="umro">[https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3096827/ ''Umro je Attila Horvat '']. ÖRF. 28. ožujka 2021. Pristupljeno 13. kolovoza 2023.</ref>
U selu je rimokatolička crkva sv. Ane.
U selu je rimokatolička crkva sv. Ane.


Redak 40: Redak 42:
[[Slika:Homoki viselet.jpg|mini|desno|250px|Narodna nošnja umočkih Hrvata.]]
[[Slika:Homoki viselet.jpg|mini|desno|250px|Narodna nošnja umočkih Hrvata.]]
Umok je jedno od sela [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]]. Hrvatski jezikoslovac [[Ivan Brabec]] dokazivao je da su govori sela Umoka i [[Vedešin]]a hrvatski temeljem sukladnosti sa ostalim gradišćanskohrvatskim govorima, a ne slovenski, kao što su tvrdili neki slovenski i srpski jezikoslovci.<ref>[http://www.podravina.net/pdf/vulic-umok.pdf Podravina.net] [[Sanja Vulić]]: Ivan Brabec: Kajkavci u dijaspori, Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 6., Zagreb 1982.,</ref>.<br> Govori Umoka i Vedešina su srodni u jednoj mjeri turopoljsko-posavskom i križevačko-podravskom dijalektu [[kajkavsko narječje|kajkavskoga narječja]], od kojih se po drugim osobinama dosta razlikuju. Stoga se su njihovi govori klasificirani kao [[istočnokajkavski dijalekt]].<ref> [http://www.podravina.net/pdf/vulic-umok.pdf Podravina.net] [[Sanja Vulić]]: Kajkavski govori Umoka i Vedešina u zapadnoj Mađarskoj</ref>
Umok je jedno od sela [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]]. Hrvatski jezikoslovac [[Ivan Brabec]] dokazivao je da su govori sela Umoka i [[Vedešin]]a hrvatski temeljem sukladnosti sa ostalim gradišćanskohrvatskim govorima, a ne slovenski, kao što su tvrdili neki slovenski i srpski jezikoslovci.<ref>[http://www.podravina.net/pdf/vulic-umok.pdf Podravina.net] [[Sanja Vulić]]: Ivan Brabec: Kajkavci u dijaspori, Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 6., Zagreb 1982.,</ref>.<br> Govori Umoka i Vedešina su srodni u jednoj mjeri turopoljsko-posavskom i križevačko-podravskom dijalektu [[kajkavsko narječje|kajkavskoga narječja]], od kojih se po drugim osobinama dosta razlikuju. Stoga se su njihovi govori klasificirani kao [[istočnokajkavski dijalekt]].<ref> [http://www.podravina.net/pdf/vulic-umok.pdf Podravina.net] [[Sanja Vulić]]: Kajkavski govori Umoka i Vedešina u zapadnoj Mađarskoj</ref>


== Izvori, referencije i bilješke ==
== Izvori, referencije i bilješke ==

Inačica od 03:00, 13. kolovoza 2023.

{{Infookvir naselje u Mađarskoj |ime = Umok |zastava = |grb = Coa Hungary Town Fertőhomok.svg |regija = Zapadno Podunavlje |županija = Jursko-mošonjsko-šopronska |kotar = Šopronski |najgrad = Šopron |površina = 12,61 |nadvisina = |z. širina = 47.6197 |z. dužina = 16.7651 |brojstan = 895 (2001.)Pogrješka u citiranju: nedostaje zatvarajući </ref> za <ref> oznaku

Upravna organizacija

Upravno pripada Šopronjskom kotaru, u Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji. U Umoku djeluje jedinica Hrvatske državne samouprave.[1]| Dugogodišnji načelnik mjesta bio je Attila Horvat, od 1990. do 2021., koji je bio i zastupnik Hrvatske samouprave.[2]

Promet

Kroz selo smjerom zapad — istok prolazi cestovna prometnica 8518, s kojim se križa u Umoku cesta 8524, koja iz Umoka vodi ka jugu. Nekoliko kilometara južno od Umoka prolazi željeznička pruga Šopronj — Jur.

Kultura

U Umoku se održava dio programa Koljnofskih književnih susreta. [3] U selu je djelovao hrvatski Jačkarni zbor, folklorna grupa Kajkavci i tamburaški sastav, za čiji je rad zaslužan Attila Horvat, koji se cijeli život zalagao za očuvanje hrvatskog jezika i kulture u Umoku.[2] U selu je rimokatolička crkva sv. Ane.

Stanovništvo

Narodna nošnja umočkih Hrvata.

Umok je jedno od sela gradišćanskih Hrvata. Hrvatski jezikoslovac Ivan Brabec dokazivao je da su govori sela Umoka i Vedešina hrvatski temeljem sukladnosti sa ostalim gradišćanskohrvatskim govorima, a ne slovenski, kao što su tvrdili neki slovenski i srpski jezikoslovci.[4].
Govori Umoka i Vedešina su srodni u jednoj mjeri turopoljsko-posavskom i križevačko-podravskom dijalektu kajkavskoga narječja, od kojih se po drugim osobinama dosta razlikuju. Stoga se su njihovi govori klasificirani kao istočnokajkavski dijalekt.[5]


Izvori, referencije i bilješke

  1. Gazetteer of the Republic of Hungary 1st of January, 2010
  2. 2,0 2,1 Umro je Attila Horvat . ÖRF. 28. ožujka 2021. Pristupljeno 13. kolovoza 2023.
  3. ezadar: Održani prvi Koljnofski književni susreti, 9. studenoga 2009., pristupljeno 19. studenoga 2015.
  4. Podravina.net Sanja Vulić: Ivan Brabec: Kajkavci u dijaspori, Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 6., Zagreb 1982.,
  5. Podravina.net Sanja Vulić: Kajkavski govori Umoka i Vedešina u zapadnoj Mađarskoj

Vanjske poveznice