dio s članka o Bizonji, dio s mađ.wikipedije |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 29: | Redak 29: | ||
Upravno pripada Šopronjskom kotaru, u [[Jursko-mošonjsko-šopronska županija|Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji]]. | Upravno pripada Šopronjskom kotaru, u [[Jursko-mošonjsko-šopronska županija|Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji]]. | ||
U Umoku djeluje jedinica [[Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj|Hrvatske državne samouprave]].<ref>[http://portal.ksh.hu/pls/ksh/docs/hun/hnk/hnk2010.pdf Gazetteer of the Republic of Hungary 1st of January, 2010]</ref>| | U Umoku djeluje jedinica [[Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj|Hrvatske državne samouprave]].<ref>[http://portal.ksh.hu/pls/ksh/docs/hun/hnk/hnk2010.pdf Gazetteer of the Republic of Hungary 1st of January, 2010]</ref>| | ||
Dugogodišnji načelnik mjesta bio je [[Attila Horvat]], od 1990. do 2021., koji je bio i zastupnik Hrvatske samouprave.<ref name="umro"/> <!-- Za vrime svojega života se je zalagao za očuvanje hrvatskoga jezika i kulture u ovom kajkavskom selu u bližini Niuzaljskoga jezera. Kako piše u Hrvatski novina je bio med utemeljitelji Jačkarnoga zbora, potom folklorne grupe Kajkavci i kumovao kod osnovanja tamburaškoga sastava. https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3096827/ --> | |||
== Promet == | == Promet == | ||
| Redak 35: | Redak 36: | ||
== Kultura == | == Kultura == | ||
U Umoku se održava dio programa [[Koljnofski književni susreti|Koljnofskih književnih susreta]]. <ref name="ezadar2009.">ezadar: [http://www.ezadar.hr/clanak/odrzani-prvi-koljnofski-knjizevni-susreti Održani prvi Koljnofski književni susreti], 9. studenoga 2009., pristupljeno 19. studenoga 2015.</ref> | U Umoku se održava dio programa [[Koljnofski književni susreti|Koljnofskih književnih susreta]]. <ref name="ezadar2009.">ezadar: [http://www.ezadar.hr/clanak/odrzani-prvi-koljnofski-knjizevni-susreti Održani prvi Koljnofski književni susreti], 9. studenoga 2009., pristupljeno 19. studenoga 2015.</ref> | ||
U selu je djelovao hrvatski Jačkarni zbor, folklorna grupa Kajkavci i tamburaški sastav, za čiji je rad zaslužan [[Attila Horvat]], koji se cijeli život zalagao za očuvanje hrvatskog jezika i kulture u Umoku.<ref name="umro">[https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3096827/ ''Umro je Attila Horvat '']. ÖRF. 28. ožujka 2021. Pristupljeno 13. kolovoza 2023.</ref> | |||
U selu je rimokatolička crkva sv. Ane. | U selu je rimokatolička crkva sv. Ane. | ||
| Redak 40: | Redak 42: | ||
[[Slika:Homoki viselet.jpg|mini|desno|250px|Narodna nošnja umočkih Hrvata.]] | [[Slika:Homoki viselet.jpg|mini|desno|250px|Narodna nošnja umočkih Hrvata.]] | ||
Umok je jedno od sela [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]]. Hrvatski jezikoslovac [[Ivan Brabec]] dokazivao je da su govori sela Umoka i [[Vedešin]]a hrvatski temeljem sukladnosti sa ostalim gradišćanskohrvatskim govorima, a ne slovenski, kao što su tvrdili neki slovenski i srpski jezikoslovci.<ref>[http://www.podravina.net/pdf/vulic-umok.pdf Podravina.net] [[Sanja Vulić]]: Ivan Brabec: Kajkavci u dijaspori, Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 6., Zagreb 1982.,</ref>.<br> Govori Umoka i Vedešina su srodni u jednoj mjeri turopoljsko-posavskom i križevačko-podravskom dijalektu [[kajkavsko narječje|kajkavskoga narječja]], od kojih se po drugim osobinama dosta razlikuju. Stoga se su njihovi govori klasificirani kao [[istočnokajkavski dijalekt]].<ref> [http://www.podravina.net/pdf/vulic-umok.pdf Podravina.net] [[Sanja Vulić]]: Kajkavski govori Umoka i Vedešina u zapadnoj Mađarskoj</ref> | Umok je jedno od sela [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]]. Hrvatski jezikoslovac [[Ivan Brabec]] dokazivao je da su govori sela Umoka i [[Vedešin]]a hrvatski temeljem sukladnosti sa ostalim gradišćanskohrvatskim govorima, a ne slovenski, kao što su tvrdili neki slovenski i srpski jezikoslovci.<ref>[http://www.podravina.net/pdf/vulic-umok.pdf Podravina.net] [[Sanja Vulić]]: Ivan Brabec: Kajkavci u dijaspori, Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 6., Zagreb 1982.,</ref>.<br> Govori Umoka i Vedešina su srodni u jednoj mjeri turopoljsko-posavskom i križevačko-podravskom dijalektu [[kajkavsko narječje|kajkavskoga narječja]], od kojih se po drugim osobinama dosta razlikuju. Stoga se su njihovi govori klasificirani kao [[istočnokajkavski dijalekt]].<ref> [http://www.podravina.net/pdf/vulic-umok.pdf Podravina.net] [[Sanja Vulić]]: Kajkavski govori Umoka i Vedešina u zapadnoj Mađarskoj</ref> | ||
== Izvori, referencije i bilješke == | == Izvori, referencije i bilješke == | ||
Inačica od 13. kolovoz 2023. u 03:00
{{Infookvir naselje u Mađarskoj
|ime = Umok
|zastava =
|grb = Coa Hungary Town Fertőhomok.svg
|regija = Zapadno Podunavlje
|županija = Jursko-mošonjsko-šopronska
|kotar = Šopronski
|najgrad = Šopron
|površina = 12,61
|nadvisina =
|z. širina = 47.6197
|z. dužina = 16.7651
|brojstan = 895 (2001.)Pogreška u citiranju: nedostaje zatvarajući </ref> za <ref> oznaku
Upravna organizacija
Upravno pripada Šopronjskom kotaru, u Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji. U Umoku djeluje jedinica Hrvatske državne samouprave.[1]| Dugogodišnji načelnik mjesta bio je Attila Horvat, od 1990. do 2021., koji je bio i zastupnik Hrvatske samouprave.[2]
Promet
Kroz selo smjerom zapad — istok prolazi cestovna prometnica 8518, s kojim se križa u Umoku cesta 8524, koja iz Umoka vodi ka jugu. Nekoliko kilometara južno od Umoka prolazi željeznička pruga Šopronj — Jur.
Kultura
U Umoku se održava dio programa Koljnofskih književnih susreta. [3] U selu je djelovao hrvatski Jačkarni zbor, folklorna grupa Kajkavci i tamburaški sastav, za čiji je rad zaslužan Attila Horvat, koji se cijeli život zalagao za očuvanje hrvatskog jezika i kulture u Umoku.[2] U selu je rimokatolička crkva sv. Ane.
Stanovništvo
Umok je jedno od sela gradišćanskih Hrvata. Hrvatski jezikoslovac Ivan Brabec dokazivao je da su govori sela Umoka i Vedešina hrvatski temeljem sukladnosti sa ostalim gradišćanskohrvatskim govorima, a ne slovenski, kao što su tvrdili neki slovenski i srpski jezikoslovci.[4].
Govori Umoka i Vedešina su srodni u jednoj mjeri turopoljsko-posavskom i križevačko-podravskom dijalektu kajkavskoga narječja, od kojih se po drugim osobinama dosta razlikuju. Stoga se su njihovi govori klasificirani kao istočnokajkavski dijalekt.[5]
Izvori, referencije i bilješke
- ↑ Gazetteer of the Republic of Hungary 1st of January, 2010
- ↑ 2,0 2,1 Umro je Attila Horvat . ÖRF. 28. ožujka 2021. Pristupljeno 13. kolovoza 2023.
- ↑ ezadar: Održani prvi Koljnofski književni susreti, 9. studenoga 2009., pristupljeno 19. studenoga 2015.
- ↑ Podravina.net Sanja Vulić: Ivan Brabec: Kajkavci u dijaspori, Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 6., Zagreb 1982.,
- ↑ Podravina.net Sanja Vulić: Kajkavski govori Umoka i Vedešina u zapadnoj Mađarskoj
Vanjske poveznice