Razlika između inačica stranice »Milan Makanec«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m
Oznaka: poveznice na razdvojbe
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Milan Makanec'''-->[[Datoteka:Milan Makanec 1873 Mukarovsky.png|mini|Milan Makanec (1873.)]]
[[Datoteka:Milan Makanec 1873 Mukarovsky.png|mini|Milan Makanec (1873.)]]
'''Milan Makanec''' ([[Zagreb]], [[11. srpnja]] [[1843.]] -[[Zagreb]], [[2. srpnja]] [[1883.]]), hrvatski političar, odvjetnik i publicist.
'''Milan Makanec''' ([[Zagreb]], [[11. srpnja]] [[1843.]] -[[Zagreb]], [[2. srpnja]] [[1883.]]), hrvatski političar, odvjetnik i publicist.


Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio 1861. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Kao gimnazijalac i student sukobljavao se s vlastima djelujući protiv [[Bachov apsolutizam|Bachova apsolutizma]]. Kao član ''[[Narodna stranka|Narodne stranke]]'' borio se protiv [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] (zbog čega je [[1870.]] otpušten iz službe) i držao je najvećom zadaćom stranke borbu protiv dualizma, a nakon sukobljavanja sa vodstvom stranke, [[1872.]] godine istupio je iz iste i predvodio oporbu zalažući se za federalističko preuređenje Austro-Ugarske. Posebno oštro je kritizirao hrvatsku politiku i neaktivnost za vrijeme [[bosansko-hercegovački ustanak|bosansko-hercegovačkog ustanka]].
==Životopis==


U brojnim tekstovima u ''Primorcu'' iskazivao je svoje političke stavove o potrebi suradnje Hrvata i Srba. Bio je tajnik Trgovačko-obrtničke komore u Sisku i uređivao je list ''Novi pravnik.''
Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio 1861. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Kao gimnazijalac i student sukobljavao se s vlastima djelujući protiv [[Bachov apsolutizam|Bachova apsolutizma]]. Upisao je pravo na sveučilištu u Zagrebu na jesen 1861. Kada je 1862. s grupom studenata skidao je carske grbove s zgrada po Zagrebu, da bi izbjegao zatvrananje pobjegao je u Beograd. Nakon proglašene amnestije, vraća se krajem 1862. godine u Zagreb. Posdiplomske studije je nastavio u Beču gdje je obranio doktorat 1867. godine. Nakon završetka doktorata, iste godine u Zagrebu primljen je kao profesor na Pravolsovnoj akademiji gdje predaje kazneno pravo, da bi godinu dana poslje predavao međunarodno pravo.  


'''Djela:'''
Kao član ''[[Narodna stranka|Narodne stranke]]'' borio se protiv [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] (zbog čega je [[1870.]] otpušten iz službe) i držao je najvećom zadaćom stranke borbu protiv [[dualizam|dualizma]], a nakon sukobljavanja sa vodstvom stranke, [[1872.]] godine istupio je iz iste i predvodio oporbu zalažući se za [[federalizam|federalističko]] preuređenje [[Austro-Ugarska monarhija|Austro-Ugarske]]. Posebno oštro je kritizirao hrvatsku politiku i neaktivnost za vrijeme [[bosansko-hercegovački ustanak|bosansko-hercegovačkog ustanka]].
* "Moja ispovjest narodu"
 
U brojnim tekstovima u ''Primorcu'' iskazivao je svoje političke stavove o potrebi suradnje Hrvata i Srba. Bio je [[tajnik]] [[Trgovačka-obrtnička komora u Sisku|Trgovačko-obrtničke komore u Sisku]] i uređivao je [[list]] [[Novi pravnik]].
 
==Djela==
* ''Moja izpovjed narodu'' (Moja ispovjest narodu), [[1876.]] <ref>https://archive.org/details/moja_izpovjed_narodu_1876-milan_makanec Moj izpovjed narodu, digitalna knjiga pristupna preko Archive.org </ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Trenutačna izmjena od 11:55, 3. srpnja 2023.

Milan Makanec (1873.)

Milan Makanec (Zagreb, 11. srpnja 1843. -Zagreb, 2. srpnja 1883.), hrvatski političar, odvjetnik i publicist.

Životopis

Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1861. godine.[1] Kao gimnazijalac i student sukobljavao se s vlastima djelujući protiv Bachova apsolutizma. Upisao je pravo na sveučilištu u Zagrebu na jesen 1861. Kada je 1862. s grupom studenata skidao je carske grbove s zgrada po Zagrebu, da bi izbjegao zatvrananje pobjegao je u Beograd. Nakon proglašene amnestije, vraća se krajem 1862. godine u Zagreb. Posdiplomske studije je nastavio u Beču gdje je obranio doktorat 1867. godine. Nakon završetka doktorata, iste godine u Zagrebu primljen je kao profesor na Pravolsovnoj akademiji gdje predaje kazneno pravo, da bi godinu dana poslje predavao međunarodno pravo.

Kao član Narodne stranke borio se protiv Hrvatsko-ugarske nagodbe (zbog čega je 1870. otpušten iz službe) i držao je najvećom zadaćom stranke borbu protiv dualizma, a nakon sukobljavanja sa vodstvom stranke, 1872. godine istupio je iz iste i predvodio oporbu zalažući se za federalističko preuređenje Austro-Ugarske. Posebno oštro je kritizirao hrvatsku politiku i neaktivnost za vrijeme bosansko-hercegovačkog ustanka.

U brojnim tekstovima u Primorcu iskazivao je svoje političke stavove o potrebi suradnje Hrvata i Srba. Bio je tajnik Trgovačko-obrtničke komore u Sisku i uređivao je list Novi pravnik.

Djela

  • Moja izpovjed narodu (Moja ispovjest narodu), 1876. [2]

Izvori

  1. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., ISBN 978-953-95772-0-7
  2. https://archive.org/details/moja_izpovjed_narodu_1876-milan_makanec Moj izpovjed narodu, digitalna knjiga pristupna preko Archive.org