Magnetski gradovi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Magnetski gradovi''' su gradovi koji privlače ljude koji će im pomoći da napreduju i budu konkurentni na globalnom tržištu. Koncept je razvi...«.
 
 
Redak 26: Redak 26:


== Izvori ==  
== Izvori ==  
{{izvori}}





Posljednja izmjena od 14. lipanj 2023. u 00:44

Magnetski gradovi su gradovi koji privlače ljude koji će im pomoći da napreduju i budu konkurentni na globalnom tržištu. Koncept je razvio KPMG, globalna mreža tvrtki za pružanje profesionalnih usluga. Prema KPMG-u, magnetski gradovi se temelje na sedam načela za stvaranje održivih magnetskih gradova[1]

  1. Privlačiti mlade stvaratelje bogatstva
  2. Podvrgavati se stalnoj fizičkoj obnovi
  3. Definirati identitet grada
  4. Povezivati se s drugim gradovima
  5. Njegovati nove ideje
  6. Poticati ulaganja
  7. Razvijati snažno vodstvo

Magnetski gradovi su u stanju prilagoditi se promjenjivim potrebama i željama svojih stanovnika i posjetitelja, te stvarati uvjete za inovacije, kreativnost i kvalitetu života. Magnetski gradovi također doprinose održivom razvoju i smanjenju utjecaja na okoliš.

Primjeri magnetskih gradova[uredi | uredi kôd]

KPMG je identificirao devet gradova širom svijeta koji su uspjeli promijeniti svoju magnetsku privlačnost i sada privlače mlade stvaratelje bogatstva. To su[1]:

  • Bristol - Europska zelena prijestolnica 2015. godine, koja je razvila viziju održivog grada temeljenu na sudjelovanju građana i partnera.
  • Kolkata - Grad koji se transformirao iz siromašnog i zagađenog u dinamičan i kreativan centar kulture, obrazovanja i poduzetništva.
  • Malmö - Grad koji je prebrodio industrijsku krizu i postao primjer multikulturalnosti, socijalne kohezije i ekološke svijesti.
  • Austin - Grad koji je postao globalni čvor za tehnologiju, glazbu i zabavu, te privukao brojne talente i investitore.
  • Medellín - Grad koji je prevladao nasilje i siromaštvo i postao model društvene inovacije i urbanog razvoja.

Singapur - Grad-država koja je postala jedna od najbogatijih i najnaprednijih zemalja svijeta, zahvaljujući svojoj viziji, strategiji i upravljanju.

  • Tel Aviv - Grad koji je postao jedan od najvećih svjetskih centara za visoku tehnologiju, startupe i kreativne industrije.
  • Toronto - Grad koji je postao jedan od najraznolikijih i najotvorenijih gradova svijeta, te lider u područjima kao što su financije, mediji i obrazovanje.
  • Wellington - Grad koji je postao poznat po svojoj kulturi, kreativnosti i kvaliteti života, te privukao brojne filmske i digitalne tvrtke[2].

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 The future of cities: creating a vision KPMG International (2016)
  2. Magnet Cities in New Zealand KPMG New Zealand (2015)