Razlika između inačica stranice »Marija Ujević-Galetović«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
|||
Redak 4: | Redak 4: | ||
|veličina = | |veličina = | ||
|opis = | |opis = | ||
|rođenje = [[20. listopada]] [[1933.]] | |rođenje = [[Zagreb]], [[20. listopada]] [[1933.]] | ||
|smrt = | |smrt = [[Zagreb]], [[13. ožujka]] [[2023.]]<ref name=Lipovac>Marijan Lipovac: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2023/03/47528/ '' '']. Hrvatski fokus. 13. ožujka 2023. Pristupljeno 20. svibnja 2023.</ref> | ||
|nacionalnost = [[Hrvati|Hrvatica]] | |nacionalnost = [[Hrvati|Hrvatica]] | ||
|period = | |period = | ||
Redak 18: | Redak 18: | ||
[[Datoteka:Statues in Zagreb Museum of Contemporary Art.jpg|mini|Meta II <small>(1981.)</small> — [[Muzej suvremene umjetnosti|MSU]]<ref>[http://www.msu.hr/?/hr/15/200242/0/2/ Zbirka skulpture, Ujević – Muzej suvremene umjetnosti Zagreb]</ref>]] | [[Datoteka:Statues in Zagreb Museum of Contemporary Art.jpg|mini|Meta II <small>(1981.)</small> — [[Muzej suvremene umjetnosti|MSU]]<ref>[http://www.msu.hr/?/hr/15/200242/0/2/ Zbirka skulpture, Ujević – Muzej suvremene umjetnosti Zagreb]</ref>]] | ||
[[Datoteka:Statues in Zagreb Museum of Contemporary Art 02.jpg|mini|upright|Meta II, pogled bočno.]] | [[Datoteka:Statues in Zagreb Museum of Contemporary Art 02.jpg|mini|upright|Meta II, pogled bočno.]] | ||
'''Marija Ujević-Galetović''' ([[Zagreb]], [[20. listopada]] [[1933.]]), [[ | '''Marija Ujević-Galetović''' ([[Zagreb]], [[20. listopada]] [[kiparstvo u 1933.|1933.]] — [[Zagreb]], [[13. ožujka]] [[kiparstvo u 2023.|2023.]]), hrvatska [[hrvatsko kiparstvo|kiparica]], [[akademkinja]], redovna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Dolazi iz obitelji profesora, otac [[Mate Ujević]] bio je profesor, a kasnije pokretač [[Hrvatska enciklopedija|Hrvatske enciklopedije]]; | Dolazi iz obitelji profesora, otac [[Mate Ujević]]<ref name=Lipovac/> bio je profesor, a kasnije pokretač [[Hrvatska enciklopedija|Hrvatske enciklopedije]]; mati je također bila profesorica. Osnovnu i srednju školu pohađa u Zagrebu. 1953. upisuje zagrebačku Akademiju likovnih umjetnosti - Kiparski odsjek, te [[1958.]] diplomira u klasi profesora [[Frano Kršinić|Kršinića]]. Poslije studija usavršavala se na [[london]]skoj ''Central School of Art''.<ref name=Lipovac/> | ||
Od 1987. godine djelatnica je [[ALU]]-a, a status redovne profesorice dobila je [[1995.]] godine. Od [[1998.]] redovita je članica [[HAZU]]-a. | Od 1987. godine djelatnica je [[ALU]]-a te pročelnica kiparskog odsjeka u nekolikim navratima,<ref name=Lipovac/> a status redovne profesorice dobila je [[1995.]] godine. Od [[1998.]] redovita je članica [[HAZU]]-a.<ref name=Lipovac/> | ||
Među glavnim nastavljačicama tradicije hrvatskog figurativnog kiparstva. Tradiciju je povezala sa suvremenim i avangardnim tijekovima, pa se u radovima približila [[pop-art]]u i novoj figuraciji, bila je bliska kubizmu, postizala je ekspresivnost kontrastima svjetla i sjene a bojom metafizičkom značenje kipa. Od 1980-ih oblikovala je postmodernističke kipove Rabila je razne materijale za kipove kao što su alabaster, porculan, bronca, poliester, aluminij. Izlagala je na brojnim izložbama.<ref name=Lipovac/> | |||
== Neka važnija djela == | == Neka važnija djela == | ||
Auktorica je više javnih skulptura. Opus joj čine i religiozne skulpture poput vratnica katedrale u Požezi, kip sv. Franje u Visokom, 13. postaja Križnog puta u Mariji Bistrici (suauktor [[Ante Orlić]]), ''Uzašašće'' u crkvi sv. Nikole u Rijeci, kip sv. Pavla u crkvi sv. Pavla u Zagrebu.<ref name=Lipovac/> | |||
* spomen-poprsje Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana na njihovom grobu u zagrebačkoj katedrali (S akademikom [[Šime Vulas|Šimom Vulasom]])<ref name=Lipovac/> | |||
* spomenik Augustu Šenoi u Zagrebu | |||
* spomenik Vlahi Paljetku u Zagrebu | |||
* skulptura Trkač na Savskom nasipu u Zagrebu | |||
* spomenik Miroslavu Krleži u Opatiji | |||
* spomenik Frani Petriću u Cresu | |||
* spomenik Jakovu Gotovcu u Osoru | |||
* spomenik Steriji Popoviću u Novom Sadu | |||
* spomenik don Boscu u Žepču | |||
* spomenik papi Ivanu Pavlu II. u kapeli kripte požeške katedrale. | |||
* spomenik [[Juraj Križanić|Juraju Križaniću]], postavljen u dvorištu dvora Kaptola 7 u Zagrebu gdje je Križanić stanovao 1644.-1645.<ref>http://www.matica.hr/Kolo/kolo2011_1.nsf/AllWebDocs/Zrinski__Krizanic_i_Lippayi___tragovi_dodira%281%29 [[Ivan Golub]], Zrinski, Križanić i Lippayi – tragovi dodira(1), Kolo, Broj 1, 2011., ISSN 1331-0992 (pristupljeno 12. kolovoza 2012.)</ref> | |||
* spomenik Mati Parlovu u Puli<ref name=Lipovac/> | |||
== Nagrade i priznanja == | |||
2012. je godine nagrađena Nagradom Vladimir Nazor za životno djelo.<ref name=Lipovac/> | |||
== Galerija djela == | == Galerija djela == | ||
Redak 55: | Redak 63: | ||
{{GLAVNIRASPORED:Ujević-Galetović, Marija}} | {{GLAVNIRASPORED:Ujević-Galetović, Marija}} | ||
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] | |||
[[Kategorija:Hrvatski kipari]] | [[Kategorija:Hrvatski kipari]] | ||
[[Kategorija:Akademici HAZU]] | [[Kategorija:Akademici HAZU]] | ||
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] | [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] |
Inačica od 23:45, 19. svibnja 2023.
Marija Ujević-Galetović | |
Rođenje | Zagreb, 20. listopada 1933. |
---|---|
Smrt | Zagreb, 13. ožujka 2023.[1] |
Nacionalnost | Hrvatica |
Vrsta umjetnosti | kiparstvo |
Portal o životopisima |
Marija Ujević-Galetović (Zagreb, 20. listopada 1933. — Zagreb, 13. ožujka 2023.), hrvatska kiparica, akademkinja, redovna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Životopis
Dolazi iz obitelji profesora, otac Mate Ujević[1] bio je profesor, a kasnije pokretač Hrvatske enciklopedije; mati je također bila profesorica. Osnovnu i srednju školu pohađa u Zagrebu. 1953. upisuje zagrebačku Akademiju likovnih umjetnosti - Kiparski odsjek, te 1958. diplomira u klasi profesora Kršinića. Poslije studija usavršavala se na londonskoj Central School of Art.[1]
Od 1987. godine djelatnica je ALU-a te pročelnica kiparskog odsjeka u nekolikim navratima,[1] a status redovne profesorice dobila je 1995. godine. Od 1998. redovita je članica HAZU-a.[1]
Među glavnim nastavljačicama tradicije hrvatskog figurativnog kiparstva. Tradiciju je povezala sa suvremenim i avangardnim tijekovima, pa se u radovima približila pop-artu i novoj figuraciji, bila je bliska kubizmu, postizala je ekspresivnost kontrastima svjetla i sjene a bojom metafizičkom značenje kipa. Od 1980-ih oblikovala je postmodernističke kipove Rabila je razne materijale za kipove kao što su alabaster, porculan, bronca, poliester, aluminij. Izlagala je na brojnim izložbama.[1]
Neka važnija djela
Auktorica je više javnih skulptura. Opus joj čine i religiozne skulpture poput vratnica katedrale u Požezi, kip sv. Franje u Visokom, 13. postaja Križnog puta u Mariji Bistrici (suauktor Ante Orlić), Uzašašće u crkvi sv. Nikole u Rijeci, kip sv. Pavla u crkvi sv. Pavla u Zagrebu.[1]
- spomen-poprsje Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana na njihovom grobu u zagrebačkoj katedrali (S akademikom Šimom Vulasom)[1]
- spomenik Augustu Šenoi u Zagrebu
- spomenik Vlahi Paljetku u Zagrebu
- skulptura Trkač na Savskom nasipu u Zagrebu
- spomenik Miroslavu Krleži u Opatiji
- spomenik Frani Petriću u Cresu
- spomenik Jakovu Gotovcu u Osoru
- spomenik Steriji Popoviću u Novom Sadu
- spomenik don Boscu u Žepču
- spomenik papi Ivanu Pavlu II. u kapeli kripte požeške katedrale.
- spomenik Juraju Križaniću, postavljen u dvorištu dvora Kaptola 7 u Zagrebu gdje je Križanić stanovao 1644.-1645.[3]
- spomenik Mati Parlovu u Puli[1]
Nagrade i priznanja
2012. je godine nagrađena Nagradom Vladimir Nazor za životno djelo.[1]
Galerija djela
Kip Augusta Šenoe na križanju Vlaške i Branjugove u Zagrebu.
Pralja u Krku na Krušiji, postavljena 2012. godine
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 Marijan Lipovac: . Hrvatski fokus. 13. ožujka 2023. Pristupljeno 20. svibnja 2023.
- ↑ Zbirka skulpture, Ujević – Muzej suvremene umjetnosti Zagreb
- ↑ http://www.matica.hr/Kolo/kolo2011_1.nsf/AllWebDocs/Zrinski__Krizanic_i_Lippayi___tragovi_dodira%281%29 Ivan Golub, Zrinski, Križanić i Lippayi – tragovi dodira(1), Kolo, Broj 1, 2011., ISSN 1331-0992 (pristupljeno 12. kolovoza 2012.)