mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 13: | Redak 13: | ||
|11='''Operativna zona Jadransko primorje''' ([[njemački jezik|njem]]. ''Operationszone Adriatisches Küstenland'' ('''''OZAK''''') ili kolokvijalno ''Operationszone Adria'', [[talijanski jezik|tal]]. ''Zona d'operazioni del Litorale adriatico'', [[slovenski jezik|slov]]. ''Operacijska cona Jadransko primorje''), kao ''de facto'' upravna jedinica [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] na [[Jadransko more|sjevernojadranskoj]] obali stvoren 1. listopada 1943. godine<ref name="Bućin"/> tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Stvorena je od teritorija koji su prethodno bili pod kontrolom [[fašistička Italija|fašističke Italije]] sve do [[operacija Osovina|njemačke invazije]] na nju. [[Operativna zona Jadransko primorje | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]] | |11='''Operativna zona Jadransko primorje''' ([[njemački jezik|njem]]. ''Operationszone Adriatisches Küstenland'' ('''''OZAK''''') ili kolokvijalno ''Operationszone Adria'', [[talijanski jezik|tal]]. ''Zona d'operazioni del Litorale adriatico'', [[slovenski jezik|slov]]. ''Operacijska cona Jadransko primorje''), kao ''de facto'' upravna jedinica [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] na [[Jadransko more|sjevernojadranskoj]] obali stvoren 1. listopada 1943. godine<ref name="Bućin"/> tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Stvorena je od teritorija koji su prethodno bili pod kontrolom [[fašistička Italija|fašističke Italije]] sve do [[operacija Osovina|njemačke invazije]] na nju. [[Operativna zona Jadransko primorje | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]] | ||
|12='''Kordunaška buna''' (naziv u Hrvatskoj) odnosno '''Cazinska buna''' (naziv izvan Hrvatske), prva prava [[buna]] u [[Druga Jugoslavija|Titovoj Jugoslaviji]] protiv novog [[socijalizam|socijalističkog]] uređenja. Izbila je [[6. svibnja]] [[1950.]] godine. Seljaci su se opirali nasilnoj [[kolektivizacija|kolektivizaciji]]<ref name=enciklopedija/> i pobunili protiv nepravednih i agresivnih metoda [[otkup]]a poljoprivrednih proizvoda od strane tadašnje vlasti, s obzirom da se radilo o [[suša|sušnoj]] godini. Broj sudionika pobune kreće se oko 720. Oružana pobuna izbila je u tadašnjim kotarima [[Cazin]], [[Velika Kladuša]] i [[Slunj]]. Pobunili su se [[Muslimani (narod)|muslimani]], ali i [[Srbi]] i [[Hrvati]] na granici [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]] u BiH i [[Kordun]]a u Hrvatskoj.<ref name=promocija>(boš.) [http://www.uskinfo.ba/vijest/u-cazinu-je-promovirano-drugo-izdanje-romana-omaha-1950/12642 Uskinfo.ba] Uskinfo/avaz.ba: ''U Cazinu je promovirano drugo izdanje romana Omaha 1950'', 7. svibnja 2015. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Ugušila ju je u krvi milicija i [[JNA|vojska]] sljedećeg dana.<ref name=enciklopedija>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=11079 Hrvatska enciklopedija] ''Cazin'' (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Vlasti su godinama bunu držale [[državna tajna|državnom tajnom]]. [[Kordunaška buna | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]] | |12='''Kordunaška buna''' (naziv u Hrvatskoj) odnosno '''Cazinska buna''' (naziv izvan Hrvatske), prva prava [[buna]] u [[Druga Jugoslavija|Titovoj Jugoslaviji]] protiv novog [[socijalizam|socijalističkog]] uređenja. Izbila je [[6. svibnja]] [[1950.]] godine. Seljaci su se opirali nasilnoj [[kolektivizacija|kolektivizaciji]]<ref name=enciklopedija/> i pobunili protiv nepravednih i agresivnih metoda [[otkup]]a poljoprivrednih proizvoda od strane tadašnje vlasti, s obzirom da se radilo o [[suša|sušnoj]] godini. Broj sudionika pobune kreće se oko 720. Oružana pobuna izbila je u tadašnjim kotarima [[Cazin]], [[Velika Kladuša]] i [[Slunj]]. Pobunili su se [[Muslimani (narod)|muslimani]], ali i [[Srbi]] i [[Hrvati]] na granici [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]] u BiH i [[Kordun]]a u Hrvatskoj.<ref name=promocija>(boš.) [http://www.uskinfo.ba/vijest/u-cazinu-je-promovirano-drugo-izdanje-romana-omaha-1950/12642 Uskinfo.ba] Uskinfo/avaz.ba: ''U Cazinu je promovirano drugo izdanje romana Omaha 1950'', 7. svibnja 2015. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Ugušila ju je u krvi milicija i [[JNA|vojska]] sljedećeg dana.<ref name=enciklopedija>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=11079 Hrvatska enciklopedija] ''Cazin'' (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Vlasti su godinama bunu držale [[državna tajna|državnom tajnom]]. [[Kordunaška buna | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]] | ||
|13= | |13='''"Bijela knjiga Stipe Šuvara"''' kolokvijalni je naziv za dokument je koji je načinio Centar za informiranje i [[propaganda|propagandu]] [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] [[SKH|Saveza komunista Hrvatske]] pod vodstvom [[Stipe Šuvar]]a i zaključen je [[21. ožujka]] [[1984.]] godine. Originalan naziv dokumenta je “''O nekim idejnim i političkim tendencijama u umjetničkom stvaralaštvu, književnoj, kazališnoj i filmskoj kritici, te o javnim istupima jednog broja kulturnih stvaralaca u kojima su sadržane politički neprihvatljive poruke''”. Naziv “Bijela knjiga” dobio je, prema Šuvarovim izjavama, po koricama koje su bile [[bijela boja|bijele boje]]. [[Bijela knjiga Stipe Šuvara| Pročitajte opširnije u sljedećem članku]] | ||
|14= | |14='''Emigracija istarskih Hrvata u Hrvatsku''' je [[emigracija]] [[Hrvati|hrvatskog]] stanovništva s [[Istra|Istre]] i susjednih krajeva ([[Trst]], [[Julijska krajina]]) koji su bili prisiljeni napustiti te krajeve i izbjeći u Hrvatsku koja je onda bila u Kraljevini SHS ili drugamo u inozemstvo.Dolaskom talijanske vlasti, [[talijanizacija]] je postala još agresivnija. Dolaskom talijanskih vlasti u Julijsku krajinu i Istru označio je zauzimanje javnih ureda i ustanova. Školovani su slavenski ljudi napustili te krajeve, a ostali su od uglavnom slovenski | ||
i hrvatski svećenici i učitelji.[[Emigracija istarskih i primorskih Hrvata u Hrvatsku 1918.-1943.|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]] | |||
|15=[[Datoteka:Lipofsky-JDražen Petrović.jpg|150px|lijevo]] '''Dražen Petrović''' ([[Šibenik]], [[22. listopada]] [[1964.]] – [[Denkendorf, Bavarska|Denkendorf]] ([[Bavarska]]), [[7. lipnja]] [[1993.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarkaš]]. Bio je jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša te je uvršten među [[50 osoba koji su najviše pridonijeli Euroligi]]. Spada u red najvećih hrvatskih sportaša svih vremena. Smatra se predvodnikom vala europskih košarkaša u [[NBA]]. [[Dražen Petrović|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]] | |15=[[Datoteka:Lipofsky-JDražen Petrović.jpg|150px|lijevo]] '''Dražen Petrović''' ([[Šibenik]], [[22. listopada]] [[1964.]] – [[Denkendorf, Bavarska|Denkendorf]] ([[Bavarska]]), [[7. lipnja]] [[1993.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarkaš]]. Bio je jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša te je uvršten među [[50 osoba koji su najviše pridonijeli Euroligi]]. Spada u red najvećih hrvatskih sportaša svih vremena. Smatra se predvodnikom vala europskih košarkaša u [[NBA]]. [[Dražen Petrović|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]] | ||
|16= | |16= | ||
Inačica od 10. veljača 2023. u 08:04