Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Predložak:Hrvatski povijesni članak tjedna: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
mNema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 13: Redak 13:
|11='''Operativna zona Jadransko primorje''' ([[njemački jezik|njem]]. ''Operationszone Adriatisches Küstenland'' ('''''OZAK''''') ili kolokvijalno ''Operationszone Adria'', [[talijanski jezik|tal]]. ''Zona d'operazioni del Litorale adriatico'', [[slovenski jezik|slov]]. ''Operacijska cona Jadransko primorje''), kao ''de facto'' upravna jedinica [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] na [[Jadransko more|sjevernojadranskoj]] obali stvoren 1. listopada 1943. godine<ref name="Bućin"/> tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Stvorena je od teritorija koji su prethodno bili pod kontrolom [[fašistička Italija|fašističke Italije]] sve do [[operacija Osovina|njemačke invazije]] na nju. [[Operativna zona Jadransko primorje | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]  
|11='''Operativna zona Jadransko primorje''' ([[njemački jezik|njem]]. ''Operationszone Adriatisches Küstenland'' ('''''OZAK''''') ili kolokvijalno ''Operationszone Adria'', [[talijanski jezik|tal]]. ''Zona d'operazioni del Litorale adriatico'', [[slovenski jezik|slov]]. ''Operacijska cona Jadransko primorje''), kao ''de facto'' upravna jedinica [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] na [[Jadransko more|sjevernojadranskoj]] obali stvoren 1. listopada 1943. godine<ref name="Bućin"/> tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Stvorena je od teritorija koji su prethodno bili pod kontrolom [[fašistička Italija|fašističke Italije]] sve do [[operacija Osovina|njemačke invazije]] na nju. [[Operativna zona Jadransko primorje | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]  
|12='''Kordunaška buna''' (naziv u Hrvatskoj) odnosno '''Cazinska buna''' (naziv izvan Hrvatske), prva prava [[buna]] u [[Druga Jugoslavija|Titovoj Jugoslaviji]] protiv novog [[socijalizam|socijalističkog]] uređenja. Izbila je [[6. svibnja]] [[1950.]] godine. Seljaci su se opirali nasilnoj [[kolektivizacija|kolektivizaciji]]<ref name=enciklopedija/>  i pobunili protiv nepravednih i agresivnih metoda [[otkup]]a poljoprivrednih proizvoda od strane tadašnje vlasti, s obzirom da se radilo o [[suša|sušnoj]] godini. Broj sudionika pobune kreće se oko 720. Oružana pobuna izbila je u tadašnjim kotarima [[Cazin]], [[Velika Kladuša]] i [[Slunj]]. Pobunili su se [[Muslimani (narod)|muslimani]], ali i [[Srbi]] i [[Hrvati]] na granici [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]] u BiH i [[Kordun]]a u Hrvatskoj.<ref name=promocija>(boš.) [http://www.uskinfo.ba/vijest/u-cazinu-je-promovirano-drugo-izdanje-romana-omaha-1950/12642 Uskinfo.ba] Uskinfo/avaz.ba: ''U Cazinu je promovirano drugo izdanje romana Omaha 1950'', 7. svibnja 2015.  (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Ugušila ju je u krvi milicija i [[JNA|vojska]] sljedećeg dana.<ref name=enciklopedija>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=11079 Hrvatska enciklopedija] ''Cazin'' (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Vlasti su godinama bunu držale [[državna tajna|državnom tajnom]]. [[Kordunaška buna | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]  
|12='''Kordunaška buna''' (naziv u Hrvatskoj) odnosno '''Cazinska buna''' (naziv izvan Hrvatske), prva prava [[buna]] u [[Druga Jugoslavija|Titovoj Jugoslaviji]] protiv novog [[socijalizam|socijalističkog]] uređenja. Izbila je [[6. svibnja]] [[1950.]] godine. Seljaci su se opirali nasilnoj [[kolektivizacija|kolektivizaciji]]<ref name=enciklopedija/>  i pobunili protiv nepravednih i agresivnih metoda [[otkup]]a poljoprivrednih proizvoda od strane tadašnje vlasti, s obzirom da se radilo o [[suša|sušnoj]] godini. Broj sudionika pobune kreće se oko 720. Oružana pobuna izbila je u tadašnjim kotarima [[Cazin]], [[Velika Kladuša]] i [[Slunj]]. Pobunili su se [[Muslimani (narod)|muslimani]], ali i [[Srbi]] i [[Hrvati]] na granici [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]] u BiH i [[Kordun]]a u Hrvatskoj.<ref name=promocija>(boš.) [http://www.uskinfo.ba/vijest/u-cazinu-je-promovirano-drugo-izdanje-romana-omaha-1950/12642 Uskinfo.ba] Uskinfo/avaz.ba: ''U Cazinu je promovirano drugo izdanje romana Omaha 1950'', 7. svibnja 2015.  (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Ugušila ju je u krvi milicija i [[JNA|vojska]] sljedećeg dana.<ref name=enciklopedija>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=11079 Hrvatska enciklopedija] ''Cazin'' (pristupljeno 20. ožujka 2020.)</ref> Vlasti su godinama bunu držale [[državna tajna|državnom tajnom]]. [[Kordunaška buna | Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]  
|13=
|13='''"Bijela knjiga Stipe Šuvara"''' kolokvijalni je naziv za dokument je koji je načinio Centar za informiranje i [[propaganda|propagandu]] [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] [[SKH|Saveza komunista Hrvatske]] pod vodstvom [[Stipe Šuvar]]a i zaključen je [[21. ožujka]] [[1984.]] godine. Originalan naziv dokumenta je “''O nekim idejnim i političkim tendencijama u umjetničkom stvaralaštvu, književnoj, kazališnoj i filmskoj kritici, te o javnim istupima jednog broja kulturnih stvaralaca u kojima su sadržane politički neprihvatljive poruke''”. Naziv “Bijela knjiga” dobio je, prema Šuvarovim izjavama, po koricama koje su bile [[bijela boja|bijele boje]]. [[Bijela knjiga Stipe Šuvara| Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
|14=
|14='''Emigracija istarskih Hrvata u Hrvatsku''' je [[emigracija]] [[Hrvati|hrvatskog]] stanovništva s [[Istra|Istre]] i susjednih krajeva ([[Trst]], [[Julijska krajina]]) koji su bili prisiljeni napustiti te krajeve i izbjeći u Hrvatsku koja je onda bila u Kraljevini SHS ili drugamo u inozemstvo.Dolaskom talijanske vlasti, [[talijanizacija]] je postala još agresivnija. Dolaskom talijanskih vlasti u Julijsku krajinu i Istru označio je zauzimanje javnih ureda i ustanova. Školovani su slavenski ljudi napustili te krajeve, a ostali su od uglavnom slovenski
i hrvatski svećenici i učitelji.[[Emigracija istarskih i primorskih Hrvata u Hrvatsku 1918.-1943.|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
|15=[[Datoteka:Lipofsky-JDražen Petrović.jpg|150px|lijevo]] '''Dražen Petrović''' ([[Šibenik]], [[22. listopada]] [[1964.]] – [[Denkendorf, Bavarska|Denkendorf]] ([[Bavarska]]), [[7. lipnja]] [[1993.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarkaš]]. Bio je jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša te je uvršten među [[50 osoba koji su najviše pridonijeli Euroligi]]. Spada u red najvećih hrvatskih sportaša svih vremena. Smatra se predvodnikom vala europskih košarkaša u [[NBA]].  [[Dražen Petrović|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
|15=[[Datoteka:Lipofsky-JDražen Petrović.jpg|150px|lijevo]] '''Dražen Petrović''' ([[Šibenik]], [[22. listopada]] [[1964.]] – [[Denkendorf, Bavarska|Denkendorf]] ([[Bavarska]]), [[7. lipnja]] [[1993.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarkaš]]. Bio je jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša te je uvršten među [[50 osoba koji su najviše pridonijeli Euroligi]]. Spada u red najvećih hrvatskih sportaša svih vremena. Smatra se predvodnikom vala europskih košarkaša u [[NBA]].  [[Dražen Petrović|Pročitajte opširnije u sljedećem članku]]
|16=
|16=

Inačica od 10. veljača 2023. u 08:04