Predložak:Članak tjedna: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
mNema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 19: Redak 19:
|16='''Uskrs''' je najveći blagdan [[Kršćanstvo|kršćanstva]], to je dan [[Uskrsnuće Isusa Krista|Uskrsnuća]] [[Isus|Isusa Krista]]. Dan na koji se slavi blagdan Uskrsnuća računa se 40 dana od [[Pepelnica|Pepelnice]], vrijeme koje se naziva [[Korizma|Korizmom]]. Uskrs je nastao od [[riječ]]i ''uskrsnuti'' koja vuče korijene iz [[staroslavenski jezik|staroslavenskog]] u kojem je glagol *krьsn{{unicode|ǫ}}ti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom ''uz-'' dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.[[Uskrs|opširnije u članku]]. [[Datoteka:Grunewald - christ.jpg|mini|[[Matthias Grünewald]]: [[Isus]]ovo uskrsnuće]]
|16='''Uskrs''' je najveći blagdan [[Kršćanstvo|kršćanstva]], to je dan [[Uskrsnuće Isusa Krista|Uskrsnuća]] [[Isus|Isusa Krista]]. Dan na koji se slavi blagdan Uskrsnuća računa se 40 dana od [[Pepelnica|Pepelnice]], vrijeme koje se naziva [[Korizma|Korizmom]]. Uskrs je nastao od [[riječ]]i ''uskrsnuti'' koja vuče korijene iz [[staroslavenski jezik|staroslavenskog]] u kojem je glagol *krьsn{{unicode|ǫ}}ti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom ''uz-'' dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.[[Uskrs|opširnije u članku]]. [[Datoteka:Grunewald - christ.jpg|mini|[[Matthias Grünewald]]: [[Isus]]ovo uskrsnuće]]
|17=[[Datoteka:Maya.svg|thumb|200px|[[Maya Indijanci|Majanski]] brojevni sustav.]]'''Matematika''' (od [[grčki jezik|grčkog]] ''mathema'' - znanost) je egzaktna (točna, nedvojbena) [[znanost]]  koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći [[Matematička logika|matematičku logiku]]. Matematika izniče gdje god se pojavljuju pitanja vezana za veličinu, strukturu, prostor ili promjenu. U početku vezano uz trgovinu i mjerenje zemljišta, kasnije [[Astronomija|astronomiju]], a danas uz mnoga područja života. Matematika se uči u osnovnim i srednjim školama kao obavezan predmet. Također i veliki dio fakulteta ima obavezne i izborne matematičke kolegije.[[Matematika|Opširnije u članku]].
|17=[[Datoteka:Maya.svg|thumb|200px|[[Maya Indijanci|Majanski]] brojevni sustav.]]'''Matematika''' (od [[grčki jezik|grčkog]] ''mathema'' - znanost) je egzaktna (točna, nedvojbena) [[znanost]]  koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći [[Matematička logika|matematičku logiku]]. Matematika izniče gdje god se pojavljuju pitanja vezana za veličinu, strukturu, prostor ili promjenu. U početku vezano uz trgovinu i mjerenje zemljišta, kasnije [[Astronomija|astronomiju]], a danas uz mnoga područja života. Matematika se uči u osnovnim i srednjim školama kao obavezan predmet. Također i veliki dio fakulteta ima obavezne i izborne matematičke kolegije.[[Matematika|Opširnije u članku]].
|18=[[datoteka:Fizika podjela 1.png|mini|200px|desno|Osnovna podjela fizike.]] '''Fizika''' (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem. Fizikalni zakoni izražavaju se u matematičkom obliku. U fizici su pokus (istraživanje pojava pod uvjetima koji se kontroliraju što je više moguće) i teorija (koja opisuje fizikalne pojave u obliku pojednostavnjenih matematičkih modela) komplementarni. [[Fizika|Opširnije u članku]].
|18=[[datoteka:Fizika podjela 1.png|mini|120px|desno|Osnovna podjela fizike.]] '''Fizika''' (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem. Fizikalni zakoni izražavaju se u matematičkom obliku. U fizici su pokus (istraživanje pojava pod uvjetima koji se kontroliraju što je više moguće) i teorija (koja opisuje fizikalne pojave u obliku pojednostavnjenih matematičkih modela) komplementarni. [[Fizika|Opširnije u članku]].
|19=
|19=
|20=
|20=
|21=
|21=
|22=
|22=[[Datoteka:Franjotudjman.jpg|mini|120px]] Dr. Franjo Tuđman (Veliko Trgovišće, 14. svibnja 1922. – Zagreb, 10. prosinca 1999.), hrvatski povjesničar, akademik HAZU, državnik, prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske i vrhovnik Hrvatske vojske. Temelji njegove politike bili su: ujedinjenje svih Hrvata, neovisno o ideološkoj usmjerenosti, u jedan političko-nacionalni pokret čiji je cilj bio samostalna država; ponovni ulazak u srednjoeuropski civilizacijski krug i debalkanizacija Hrvatske; obnavljanje potiskivanih i stigmatiziranih hrvatskih tradicija, kulture, jezika i povijesti.
|23=
|23=
|24=
|24=

Inačica od 5. lipanj 2022. u 11:47