Razlika između inačica stranice »Banica (župa, Bosna)«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Donji_Kraji.png|thumb|right|200px|Župe Donjih krajeva u srednjem vijeku]] | |||
'''Banica''' je bila župa [[Srednjovjekovna bosanska država|srednjovjekovne Bosne]]. Nalazila se je oko gornjeg toka rijeke [[Sana|Sane]]. Upravno je bila dijelom [[Donji krajevi|Donjih kraja]]. | '''Banica''' je bila župa [[Srednjovjekovna bosanska država|srednjovjekovne Bosne]]. Nalazila se je oko gornjeg toka rijeke [[Sana|Sane]]. Upravno je bila dijelom [[Donji krajevi|Donjih kraja]]. | ||
<ref name="Hrvatski leksikon">[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 58.</ref> Posjede u Banici s gradom [[Ključ]]em imali su hrvatski bosanski velikaši [[Hrvatinić]]i. Vlasništvo nad Banicom i Vrbanjom Hrvatinićima je potvrdio ban [[Stjepan II. Kotromanić]] u zahvalnost Vuku Vukoslaviću što je u ratu Bosne i Srbije, vratio banov grad Novi, koji je car Dušan [[1350.]] pri provali u Bosnu bio zauzeo. Pri podjeli obitelji Hrvatinića 1351., [[Vukoslavić]]i su dobili Banicu, a [[Pavlovići (bosanska vlastela)|Pavlovići]] župu [[Zemljanik]]. Po svom glavnom posjedu, gradu Ključu u župi Banici [[Hrvatin Stjepanić]] dobio je pridjevak Ključki ([[Hrvatin Ključki]]). Ban Stjepan II. Kotromanić tako naziva Hrvatina u darovnicama njegovu sinu [[Vukoslav Hrvatinić|Vukoslavu]].<ref>Pejo Ćošković (2002): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=89 Hrvatinići], Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 25. travnja 2016.</ref> | <ref name="Hrvatski leksikon">[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 58.</ref> Posjede u Banici s gradom [[Ključ]]em imali su hrvatski bosanski velikaši [[Hrvatinić]]i. Vlasništvo nad Banicom i Vrbanjom Hrvatinićima je potvrdio ban [[Stjepan II. Kotromanić]] u zahvalnost Vuku Vukoslaviću što je u ratu Bosne i Srbije, vratio banov grad Novi, koji je car Dušan [[1350.]] pri provali u Bosnu bio zauzeo. Pri podjeli obitelji Hrvatinića 1351., [[Vukoslavić]]i su dobili Banicu, a [[Pavlovići (bosanska vlastela)|Pavlovići]] župu [[Zemljanik]]. Po svom glavnom posjedu, gradu Ključu u župi Banici [[Hrvatin Stjepanić]] dobio je pridjevak Ključki ([[Hrvatin Ključki]]). Ban Stjepan II. Kotromanić tako naziva Hrvatina u darovnicama njegovu sinu [[Vukoslav Hrvatinić|Vukoslavu]].<ref>Pejo Ćošković (2002): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=89 Hrvatinići], Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 25. travnja 2016.</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 08:07, 13. svibnja 2022.
Banica je bila župa srednjovjekovne Bosne. Nalazila se je oko gornjeg toka rijeke Sane. Upravno je bila dijelom Donjih kraja. [1] Posjede u Banici s gradom Ključem imali su hrvatski bosanski velikaši Hrvatinići. Vlasništvo nad Banicom i Vrbanjom Hrvatinićima je potvrdio ban Stjepan II. Kotromanić u zahvalnost Vuku Vukoslaviću što je u ratu Bosne i Srbije, vratio banov grad Novi, koji je car Dušan 1350. pri provali u Bosnu bio zauzeo. Pri podjeli obitelji Hrvatinića 1351., Vukoslavići su dobili Banicu, a Pavlovići župu Zemljanik. Po svom glavnom posjedu, gradu Ključu u župi Banici Hrvatin Stjepanić dobio je pridjevak Ključki (Hrvatin Ključki). Ban Stjepan II. Kotromanić tako naziva Hrvatina u darovnicama njegovu sinu Vukoslavu.[2]
Izvori
- ↑ Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 58.
- ↑ Pejo Ćošković (2002): Hrvatinići, Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 25. travnja 2016.