More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Bamun jezik''' (bamoum, bamoun, bamum, shupamem; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=bax bax]), jedan od devet [[Nun (mbam-nkam jezici)|nun]] jezika, šire skupine [[Mbam-Nkam jezici|mbam-nkam]], kojim govori 215,000 ljudi (1982 SIL) u [[kamerun]]skoj provinciji [[west, provincija (Kamerun)|West]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=bax Ethnologue (16th)]</ref>. | |||
Srodan je jezicima [[Bafanji jezik|bafanji]] [bfj], [[Bamali jezik|bamali]] [bbq], [[Bambalang jezik|bambalang]] [bmo] i [[Bangolan jezik|bangolan]] [bgj]. Do ranih 1930.-tih piše pismom [[bamun pismo|bamum]] kojeg je izumio [[King Njoya]] i uči se u [[škola]]ma koje su nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] ukinule kolonijalne vlasti. Njoya je svrgnut [[1931.]] i protjeran u [[Yaounde]], gdje je umro dvije godine kasnije<ref>[http://www.members.aon.at/africanfonts.at/bamum.htm The End of King Njoya and the Bamum Script]</ref>. Danas se rabi [[latinica]]. Značajan u [[trgovina|trgovini]]. | Srodan je jezicima [[Bafanji jezik|bafanji]] [bfj], [[Bamali jezik|bamali]] [bbq], [[Bambalang jezik|bambalang]] [bmo] i [[Bangolan jezik|bangolan]] [bgj]. Do ranih 1930.-tih piše pismom [[bamun pismo|bamum]] kojeg je izumio [[King Njoya]] i uči se u [[škola]]ma koje su nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] ukinule kolonijalne vlasti. Njoya je svrgnut [[1931.]] i protjeran u [[Yaounde]], gdje je umro dvije godine kasnije<ref>[http://www.members.aon.at/africanfonts.at/bamum.htm The End of King Njoya and the Bamum Script]</ref>. Danas se rabi [[latinica]]. Značajan u [[trgovina|trgovini]]. | ||
Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 07:02
Bamun jezik (bamoum, bamoun, bamum, shupamem; ISO 639-3: bax), jedan od devet nun jezika, šire skupine mbam-nkam, kojim govori 215,000 ljudi (1982 SIL) u kamerunskoj provinciji West[1].
Srodan je jezicima bafanji [bfj], bamali [bbq], bambalang [bmo] i bangolan [bgj]. Do ranih 1930.-tih piše pismom bamum kojeg je izumio King Njoya i uči se u školama koje su nakon Prvog svjetskog rata ukinule kolonijalne vlasti. Njoya je svrgnut 1931. i protjeran u Yaounde, gdje je umro dvije godine kasnije[2]. Danas se rabi latinica. Značajan u trgovini.