Bajrakli džamija u Beogradu: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Bajrakli_džamija.jpg|mini|desno|[[Džamija]] u [[Beograd]]u.]] | |||
'''Bajrakli džamija''' sagrađena je oko [[1575.]] godine, kao jedna od 273 [[džamija|džamije]] i [[mesdžid|mesdžida]] koliko ih je u tursko doba bilo u [[Beograd]]u (''Putopisi [[Evlija Čelebi|Evlije Čelebije]]''). Prvobitno se zvala Čohadži-džamija, po zakladniku, trgovcu suknom, Hadži-Aliji. Jednoprostorna je građevina s kupolom i [[minaret]]om. Za vrijeme austrijske vladavine ([[1717.]] – [[1739.]]) pretvorena je u [[katedrala|katoličku crkvu]] kad je i srušen najveći broj džamija. Po povratku Turaka, ponovno je džamija. Husein-beg, ćehaja (pomoćnik) glavnoga turskog zapovjednika Ali-paše, obnovio je bogomolju [[1741.]] godine, pa se neko vrijeme zvala Husein-begova ili Husein-ćehajina džamija. Krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] prozvana je Bajrakli džamija, po [[zastava|barjaku]] koji se na njoj isticao kao znak za istodobni početak molitve u svim džamijama. Poslije obnove u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], koju su poduzeli srpski knezovi, postaje glavna gradska džamija. I danas je jedina [[islam|islamska]] bogomolja u gradu Beogradu. | '''Bajrakli džamija''' sagrađena je oko [[1575.]] godine, kao jedna od 273 [[džamija|džamije]] i [[mesdžid|mesdžida]] koliko ih je u tursko doba bilo u [[Beograd]]u (''Putopisi [[Evlija Čelebi|Evlije Čelebije]]''). Prvobitno se zvala Čohadži-džamija, po zakladniku, trgovcu suknom, Hadži-Aliji. Jednoprostorna je građevina s kupolom i [[minaret]]om. Za vrijeme austrijske vladavine ([[1717.]] – [[1739.]]) pretvorena je u [[katedrala|katoličku crkvu]] kad je i srušen najveći broj džamija. Po povratku Turaka, ponovno je džamija. Husein-beg, ćehaja (pomoćnik) glavnoga turskog zapovjednika Ali-paše, obnovio je bogomolju [[1741.]] godine, pa se neko vrijeme zvala Husein-begova ili Husein-ćehajina džamija. Krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] prozvana je Bajrakli džamija, po [[zastava|barjaku]] koji se na njoj isticao kao znak za istodobni početak molitve u svim džamijama. Poslije obnove u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], koju su poduzeli srpski knezovi, postaje glavna gradska džamija. I danas je jedina [[islam|islamska]] bogomolja u gradu Beogradu. | ||
Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 03:40
Bajrakli džamija sagrađena je oko 1575. godine, kao jedna od 273 džamije i mesdžida koliko ih je u tursko doba bilo u Beogradu (Putopisi Evlije Čelebije). Prvobitno se zvala Čohadži-džamija, po zakladniku, trgovcu suknom, Hadži-Aliji. Jednoprostorna je građevina s kupolom i minaretom. Za vrijeme austrijske vladavine (1717. – 1739.) pretvorena je u katoličku crkvu kad je i srušen najveći broj džamija. Po povratku Turaka, ponovno je džamija. Husein-beg, ćehaja (pomoćnik) glavnoga turskog zapovjednika Ali-paše, obnovio je bogomolju 1741. godine, pa se neko vrijeme zvala Husein-begova ili Husein-ćehajina džamija. Krajem 18. stoljeća prozvana je Bajrakli džamija, po barjaku koji se na njoj isticao kao znak za istodobni početak molitve u svim džamijama. Poslije obnove u 19. stoljeću, koju su poduzeli srpski knezovi, postaje glavna gradska džamija. I danas je jedina islamska bogomolja u gradu Beogradu.
Bajrakli džamija zapaljena je u noći između 17. i 18. ožujka 2004. godine, a neredi kod džamije izbili su nakon nasilja nad Srbima na Kosovu 17. ožujka 2004. godine.[1][2] Tada je izgorjela i knjižnica s više od 7.000 knjiga velike vrijednosti.[1] Kasnije je džamija popravljena a obnova je završena 2012. godine.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 (srp.) B92: Paljenje džamije: Nastavak suđenja, preuzeto 10. svibnja 2013.
- ↑ (srp.) sandzakpress.net: Suđenje za paljenje Bajrakli džamije, preuzeto 10. svibnja 2013.
- ↑ (srp.) mesihatsandzaka.rs: Svečano otvorena zgrada Fakulteta islamskih nauka u Beogradu, preuzeto 10. svibnja 2013.