Razlika između inačica stranice »Teodor Georgiević«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
m (file->datoteka) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Teodor Georgiević'''-->'''Teodor Georgiević''' ([[Osijek]], [[2. ožujka]] [[1849.]] – [[23. kolovoza]] [[1910.]]) – [[Hrvatska|hrvatski]] političar, zastupnik Hrvatskog i Ugarskog sabora, veliki župan [[Bjelovarsko-križevačka županija|Bjelovarsko-križevačke županije]]. | <!--'''Teodor Georgiević'''-->'''Teodor Georgiević''' ([[Osijek]], [[2. ožujka]] [[1849.]] – [[23. kolovoza]] [[1910.]]) – [[Hrvatska|hrvatski]] političar, zastupnik Hrvatskog i Ugarskog sabora, veliki župan [[Bjelovarsko-križevačka županija|Bjelovarsko-križevačke županije]]. | ||
[[ | [[Datoteka:Teodor Georgiević 1904 Th. Mayerhofer.png|thumb|'''Teodor Georgiević'''<br />(Th. Mayerhofer, ''[[Dom i sviet]]'' 1904.)]] | ||
Rođen je u Osijeku, gdje je završio gimnaziju. U [[Beč]]u i [[Graz]]u uspješno je studirao i završio [[pravo]]. Bio je dobrovoljac u srpsko-turskom ratu [[1876.]] godine. Obavljao je velik broj činovničkih funkcija u Osijeku pa je bio i kraljevski kotarski predstojnik od [[1886.]] godine. Postaje županijski tajnik u [[Bjelovar]]u [[1892.]] godine te podžupan Bjelovarsko-križevačke županije 8 godina. Zastupnik je u Hrvatskom i Ugarskom saboru desetak godina. U lipnju 1904. imenovan je za velikog župana [[Bjelovarsko-križevačka županija|Bjelovarsko-križevačke županije]] i bio je na toj funkciji do smrti [[1910.]] godine.<ref>Kolar-Dimitrijević Mira: Pretvaranje Bjelovara iz vojničkoga u privredno središte od 1871. do 1910. godine. Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru 2007.</ref> Njegovim zalaganjem Bjelovar se naglo razvijao. Početkom njegovog mandata grad je imao oko 1500 stanovnika, a 7 godina kasnije više od 7000 stanovnika. Otvoreno je mnogo [[banka|banaka]] i [[štedionica]], prvo [[kino]], veliki [[paromlin]] u blizini centra grada, koji i danas radi te važne željezničke pruge Križevci-Bjelovar i Bjelovar-Virovitica. Zalagao se za slogu [[Hrvati|Hrvata]] i [[Srbi|Srba]] i bio je blizak tada vladajućoj Hrvatsko-srpskoj koaliciji.<ref>Karaula, Željko: Veliki župani bjelovarski (1872.-1924./1941.-1945.), HAZU Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad; Gradski muzej Bjelovar, Državni arhiv Bjelovar, Zagreb-Bjelovar 2011.</ref> | Rođen je u Osijeku, gdje je završio gimnaziju. U [[Beč]]u i [[Graz]]u uspješno je studirao i završio [[pravo]]. Bio je dobrovoljac u srpsko-turskom ratu [[1876.]] godine. Obavljao je velik broj činovničkih funkcija u Osijeku pa je bio i kraljevski kotarski predstojnik od [[1886.]] godine. Postaje županijski tajnik u [[Bjelovar]]u [[1892.]] godine te podžupan Bjelovarsko-križevačke županije 8 godina. Zastupnik je u Hrvatskom i Ugarskom saboru desetak godina. U lipnju 1904. imenovan je za velikog župana [[Bjelovarsko-križevačka županija|Bjelovarsko-križevačke županije]] i bio je na toj funkciji do smrti [[1910.]] godine.<ref>Kolar-Dimitrijević Mira: Pretvaranje Bjelovara iz vojničkoga u privredno središte od 1871. do 1910. godine. Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru 2007.</ref> Njegovim zalaganjem Bjelovar se naglo razvijao. Početkom njegovog mandata grad je imao oko 1500 stanovnika, a 7 godina kasnije više od 7000 stanovnika. Otvoreno je mnogo [[banka|banaka]] i [[štedionica]], prvo [[kino]], veliki [[paromlin]] u blizini centra grada, koji i danas radi te važne željezničke pruge Križevci-Bjelovar i Bjelovar-Virovitica. Zalagao se za slogu [[Hrvati|Hrvata]] i [[Srbi|Srba]] i bio je blizak tada vladajućoj Hrvatsko-srpskoj koaliciji.<ref>Karaula, Željko: Veliki župani bjelovarski (1872.-1924./1941.-1945.), HAZU Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad; Gradski muzej Bjelovar, Državni arhiv Bjelovar, Zagreb-Bjelovar 2011.</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 02:09, 13. svibnja 2022.
Teodor Georgiević (Osijek, 2. ožujka 1849. – 23. kolovoza 1910.) – hrvatski političar, zastupnik Hrvatskog i Ugarskog sabora, veliki župan Bjelovarsko-križevačke županije.
Rođen je u Osijeku, gdje je završio gimnaziju. U Beču i Grazu uspješno je studirao i završio pravo. Bio je dobrovoljac u srpsko-turskom ratu 1876. godine. Obavljao je velik broj činovničkih funkcija u Osijeku pa je bio i kraljevski kotarski predstojnik od 1886. godine. Postaje županijski tajnik u Bjelovaru 1892. godine te podžupan Bjelovarsko-križevačke županije 8 godina. Zastupnik je u Hrvatskom i Ugarskom saboru desetak godina. U lipnju 1904. imenovan je za velikog župana Bjelovarsko-križevačke županije i bio je na toj funkciji do smrti 1910. godine.[1] Njegovim zalaganjem Bjelovar se naglo razvijao. Početkom njegovog mandata grad je imao oko 1500 stanovnika, a 7 godina kasnije više od 7000 stanovnika. Otvoreno je mnogo banaka i štedionica, prvo kino, veliki paromlin u blizini centra grada, koji i danas radi te važne željezničke pruge Križevci-Bjelovar i Bjelovar-Virovitica. Zalagao se za slogu Hrvata i Srba i bio je blizak tada vladajućoj Hrvatsko-srpskoj koaliciji.[2]
Izvori
- ↑ Kolar-Dimitrijević Mira: Pretvaranje Bjelovara iz vojničkoga u privredno središte od 1871. do 1910. godine. Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru 2007.
- ↑ Karaula, Željko: Veliki župani bjelovarski (1872.-1924./1941.-1945.), HAZU Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad; Gradski muzej Bjelovar, Državni arhiv Bjelovar, Zagreb-Bjelovar 2011.