Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Cipus: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Cipus'''-->'''Cipus''' - je specifičan oblik kamenog nadgrobnog spomenika u obliku prizme ili cilindra s natpisom ili ukrasom<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]], svezak 4, str. 108</ref>
'''Cipus''' - je specifičan oblik kamenog nadgrobnog spomenika u obliku prizme ili cilindra s natpisom ili ukrasom<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]], svezak 4, str. 108</ref>


== Nalazi cipusa u Hrvatskoj ==
== Nalazi cipusa u Hrvatskoj ==

Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 18:33

Cipus - je specifičan oblik kamenog nadgrobnog spomenika u obliku prizme ili cilindra s natpisom ili ukrasom[1]

Nalazi cipusa u Hrvatskoj

Postoje ukupno tri skupine ove spomeničke kategorije: aserijatska (Podgrađe kod Benkovca), zadarska i krčka. Na području antičke Liburnije pronađeno je nekoliko liburnskih cipusa, koji sadrže miješane odlike svih navedenih skupina. Pronađeni su na širem području antičkih gradova Senja, Raba, Zadra, Asserije, Bribira i Ostrovice. Termin cipus je prvi puta upotrijebio Gaj Julije Cezar za označavanje jednog stupa utaknutog u tlo, koji je činio okosnicu jednog utvrđenja. Svi navedeni primjeri cipusa sadrže cilindrično tijelo i konične kalote. Dijelimo ih s obzirom na namjenu na terminalne cipuse (za limitaciju agera) i monumentalne cipuse. U sklopu krčke skupine cipusa vrijedi zabilježiti da su veći od zadarskih i izduženiji od aserijatskih primjeraka. Aserijatska skupina cipusa je najbrojnija, a podižu se po svoj vjerojatnosti nad spaljenim ostacima pokojnika. Na vrhu kalote se nalazi šiška ili pinija, koja ima dekorativno-simboličnu vrijednost. Velik broj cipusa je podignut ante mortem, što je osobitost u vrijeme ranog Carstva. Zadarska skupina cipusa pronađena je na području iaderskog agera.

Izvori

Literatura

  • Mate Suić: Antički grad na istočnom Jadranu, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Golden marketing, Zagreb, 2003.