Ciprijan Brkić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ciprijan Brkić'''-->'''Ciprijan Brkić'''  ([[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studenci]], [[3. veljače]] [[1868.]] - [[Drinovci]], [[28. srpnja]] [[1945.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] je [[pisac]] i sakupljač narodnog blaga iz [[Hrvati u BiH|BiH]].
'''Ciprijan Brkić'''  ([[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studenci]], [[3. veljače]] [[1868.]] - [[Drinovci]], [[28. srpnja]] [[1945.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] je [[pisac]] i sakupljač narodnog blaga iz [[Hrvati u BiH|BiH]].


U [[franjevci|franjevački]] red stupio 26. studenoga 1884. [[Teolog]]iju studirao u Sieni (Italija). Profesor [[tjelovježba|tjelovježbe]] na širokobriješkoj gimnaziji, a potom kapelan, župni pomoćnik, župnik, samostanski vikar i vjeroučitelj u Duvnu, Klobuku, Kočerinu, Glavatičevu, Humcu, Konjicu, Mostaru i Drinovcima. Sabirao narodno blago, zapisivao pripovijedanja i opisivao narodne običaje.  
U [[franjevci|franjevački]] red stupio 26. studenoga 1884. [[Teolog]]iju studirao u Sieni (Italija). Profesor [[tjelovježba|tjelovježbe]] na širokobriješkoj gimnaziji, a potom kapelan, župni pomoćnik, župnik, samostanski vikar i vjeroučitelj u Duvnu, Klobuku, Kočerinu, Glavatičevu, Humcu, Konjicu, Mostaru i Drinovcima. Sabirao narodno blago, zapisivao pripovijedanja i opisivao narodne običaje.  

Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 18:31

Ciprijan Brkić (Studenci, 3. veljače 1868. - Drinovci, 28. srpnja 1945.), hrvatski je pisac i sakupljač narodnog blaga iz BiH.

U franjevački red stupio 26. studenoga 1884. Teologiju studirao u Sieni (Italija). Profesor tjelovježbe na širokobriješkoj gimnaziji, a potom kapelan, župni pomoćnik, župnik, samostanski vikar i vjeroučitelj u Duvnu, Klobuku, Kočerinu, Glavatičevu, Humcu, Konjicu, Mostaru i Drinovcima. Sabirao narodno blago, zapisivao pripovijedanja i opisivao narodne običaje.

Djela: Miho, Ivan Strašni sud (epovi u rukopisu), Focij i Slaveni (povijesne rasprave u rukopisu), Bitnica, Hrvatski rječničić, Jezgra, Prijedlog za uređenje hrvatskog jezika, basne i priče i dr. (radovi u rukopisu).

Izvor[uredi]

  • Mirko Marjanović: Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas