Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Chono: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Chono'''-->'''Chono''' je izumrlo pleme Američkih Indijanaca iz južnog [[Čile]]a naseljeno do druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]] između zaljeva Corcovado i Penas. Prema procjenama bilo ih je tek nekoliko stotina, od kojih je posljednji umro [[1875.]] godine. Neki su se možda i apsorbirali od strane susjednih plemena. Chono Indijanci slabo su istraženi i etnički i lingvistički. Chono su bili nomadi duž morske obale Čilea, lovci na ptice i ribari, sakupljači jaja i školjkaša. Poznavali su mreže istkane od vlakana kore. Jedina uzgojena životinja bio je maleni dugodlaki čupavi [[psi|pas]], koji im je pomagao i pri lovu i ori ribolovu. Od dugih dlaka ovog psa Indijanci su u kombinaciji sa drugim vlaknima kore i drugog bilja tkali odjeću i rogožinu. Čono-agrikultura sastojala se u pred-konkvistadorsko doba od nešto uzgoja krumpira u malenim baščama, a kasnije su prihvatili i uzgoj ovaca i koza.  
'''Chono''' je izumrlo pleme Američkih Indijanaca iz južnog [[Čile]]a naseljeno do druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]] između zaljeva Corcovado i Penas. Prema procjenama bilo ih je tek nekoliko stotina, od kojih je posljednji umro [[1875.]] godine. Neki su se možda i apsorbirali od strane susjednih plemena. Chono Indijanci slabo su istraženi i etnički i lingvistički. Chono su bili nomadi duž morske obale Čilea, lovci na ptice i ribari, sakupljači jaja i školjkaša. Poznavali su mreže istkane od vlakana kore. Jedina uzgojena životinja bio je maleni dugodlaki čupavi [[psi|pas]], koji im je pomagao i pri lovu i ori ribolovu. Od dugih dlaka ovog psa Indijanci su u kombinaciji sa drugim vlaknima kore i drugog bilja tkali odjeću i rogožinu. Čono-agrikultura sastojala se u pred-konkvistadorsko doba od nešto uzgoja krumpira u malenim baščama, a kasnije su prihvatili i uzgoj ovaca i koza.  


O čilskim Chonima pisao je čilsko-hrvatski povjesničar [[Sergio Laušić Glasinović]].<ref>Los chonos, un mundo desconocido”. Impactos, Punta Arenas, vols. 24 y 25., 1991.</ref><ref>[http://lenguasaustrales.wordpress.com/l-m/ Lenguas australes]</ref>
O čilskim Chonima pisao je čilsko-hrvatski povjesničar [[Sergio Laušić Glasinović]].<ref>Los chonos, un mundo desconocido”. Impactos, Punta Arenas, vols. 24 y 25., 1991.</ref><ref>[http://lenguasaustrales.wordpress.com/l-m/ Lenguas australes]</ref>

Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 14:15

Chono je izumrlo pleme Američkih Indijanaca iz južnog Čilea naseljeno do druge polovice 19. stoljeća između zaljeva Corcovado i Penas. Prema procjenama bilo ih je tek nekoliko stotina, od kojih je posljednji umro 1875. godine. Neki su se možda i apsorbirali od strane susjednih plemena. Chono Indijanci slabo su istraženi i etnički i lingvistički. Chono su bili nomadi duž morske obale Čilea, lovci na ptice i ribari, sakupljači jaja i školjkaša. Poznavali su mreže istkane od vlakana kore. Jedina uzgojena životinja bio je maleni dugodlaki čupavi pas, koji im je pomagao i pri lovu i ori ribolovu. Od dugih dlaka ovog psa Indijanci su u kombinaciji sa drugim vlaknima kore i drugog bilja tkali odjeću i rogožinu. Čono-agrikultura sastojala se u pred-konkvistadorsko doba od nešto uzgoja krumpira u malenim baščama, a kasnije su prihvatili i uzgoj ovaca i koza.

O čilskim Chonima pisao je čilsko-hrvatski povjesničar Sergio Laušić Glasinović.[1][2]

Izvori

  1. Los chonos, un mundo desconocido”. Impactos, Punta Arenas, vols. 24 y 25., 1991.
  2. Lenguas australes

Vanjske poveznice