Toggle menu
243,9 tis.
103
18
640,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Avarci: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Avarci'''-->[[Datoteka:Avarian girl going for water (A).jpg|mini|Mlada Avarka nosi vodu]]
[[Datoteka:Avarian girl going for water (A).jpg|mini|Mlada Avarka nosi vodu]]
'''Avarci''' (Kavkaski Avari; [[ruski]] Аварцы, Avarcy), najveći [[Avarsko-andodidojski narodi|avarsko-andodidojski narod]] (577.000, [[1996.]]), naseljen u središnjem i zapadnom [[Dagestan]]u u bazenu rijeke [[Sulak]]. Sami sebe nazivaju Maarulal (Mаарулал). Po porijeklu, kulturi i jeziku Avarci su srodni [[Didojci|didojskim]] i [[Andinci|andinskim]] narodima.  Tradicionalno su svi [[stočari]] i [[ratari]], pa tako i sami Avarci.
'''Avarci''' (Kavkaski Avari; [[ruski]] Аварцы, Avarcy), najveći [[Avarsko-andodidojski narodi|avarsko-andodidojski narod]] (577.000, [[1996.]]), naseljen u središnjem i zapadnom [[Dagestan]]u u bazenu rijeke [[Sulak]]. Sami sebe nazivaju Maarulal (Mаарулал). Po porijeklu, kulturi i jeziku Avarci su srodni [[Didojci|didojskim]] i [[Andinci|andinskim]] narodima.  Tradicionalno su svi [[stočari]] i [[ratari]], pa tako i sami Avarci.



Inačica od 8. svibanj 2022. u 11:17

Mlada Avarka nosi vodu

Avarci (Kavkaski Avari; ruski Аварцы, Avarcy), najveći avarsko-andodidojski narod (577.000, 1996.), naseljen u središnjem i zapadnom Dagestanu u bazenu rijeke Sulak. Sami sebe nazivaju Maarulal (Mаарулал). Po porijeklu, kulturi i jeziku Avarci su srodni didojskim i andinskim narodima. Tradicionalno su svi stočari i ratari, pa tako i sami Avarci.

Umješni su u mnogim obrtima: rad u kamenu, koži, drvetu, izradi ćilima i oružja. Islam kod njih dolazi pojavom Arapa u 7. i 8., ali se utemeljio tek u 15. stoljeću.

Obitelj je kod Avaraca nuklearna, nasljeđe patrilinearno, a termini srodstva su deskriptivni po paternalnoj i maternalnoj strani. Klan i selo su temeljne ćelije avarskog društva s plemenskom segmentacijom po manjim patronimičkim grupama, te vijećem starješina i seoskim sudom.

Najpoznatija osoba njihove povijesti je imam Šamil (Шамиль) (1797.–1871.), politički i vjerski vođa Avara te vođa Kavkaskog rata koji je započeo 1817. godine.

Vanjske poveznice