More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Chayahuita''' (Chayavita, Chayawita), pleme američkih Indijanaca šire skupine [[Cheberoan]], porodica [[Cahuapanan]], naseljeno nekada na rijeci Río Sillay, odakle su se u 17. stoljeću pred trgovcima robljem povukli prema rijekama Río [[Paranapura]], [[Cahuapanas]] i Shanusi. Dio ih je živio i sa plemenima [[Muniche]] i [[Chebero]] ili Jebero na jezuitskoj misiji utemeljenoj [[1654.]], ali su se kasnije povukli u šumu. Populacija im danas iznosi preko 10,000 (11,384; 2000 WCD) a ekonomija im se temelji na uzgoju [[grah]]a, riže, pilića. | |||
Chayahuite su izvorno bili uzgajivači [[manioka|manioke]] i [[kukuruz]]a; lovci s [[serbatana|serbatanom]] i [[luk i strijela|lukom i strijelom]]; i [[ribari]]. Tradicionalna [[kuća]] imala je [[zabat]] i zidove, a u unutrašnjosti su se nalazili kreveti na platformama za spavanje, i viseće mreže ([[hamak|hamaci]]) za odmaranje. Osim ukrasa i [[tetoviranje|tetovaža]] druge [[odjeća|odjeće]] nisu imali, a [[zub]]e su bojali u crno. Španjolska odjeća prihvačena je u 18. stoljeću. Odmah po vjenćanju stanište je matrilokalno, a nakon izvjesnog vremena (po rođenju djeteta) postaje patrilokalno. | Chayahuite su izvorno bili uzgajivači [[manioka|manioke]] i [[kukuruz]]a; lovci s [[serbatana|serbatanom]] i [[luk i strijela|lukom i strijelom]]; i [[ribari]]. Tradicionalna [[kuća]] imala je [[zabat]] i zidove, a u unutrašnjosti su se nalazili kreveti na platformama za spavanje, i viseće mreže ([[hamak|hamaci]]) za odmaranje. Osim ukrasa i [[tetoviranje|tetovaža]] druge [[odjeća|odjeće]] nisu imali, a [[zub]]e su bojali u crno. Španjolska odjeća prihvačena je u 18. stoljeću. Odmah po vjenćanju stanište je matrilokalno, a nakon izvjesnog vremena (po rođenju djeteta) postaje patrilokalno. | ||
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 08:39
Chayahuita (Chayavita, Chayawita), pleme američkih Indijanaca šire skupine Cheberoan, porodica Cahuapanan, naseljeno nekada na rijeci Río Sillay, odakle su se u 17. stoljeću pred trgovcima robljem povukli prema rijekama Río Paranapura, Cahuapanas i Shanusi. Dio ih je živio i sa plemenima Muniche i Chebero ili Jebero na jezuitskoj misiji utemeljenoj 1654., ali su se kasnije povukli u šumu. Populacija im danas iznosi preko 10,000 (11,384; 2000 WCD) a ekonomija im se temelji na uzgoju graha, riže, pilića.
Chayahuite su izvorno bili uzgajivači manioke i kukuruza; lovci s serbatanom i lukom i strijelom; i ribari. Tradicionalna kuća imala je zabat i zidove, a u unutrašnjosti su se nalazili kreveti na platformama za spavanje, i viseće mreže (hamaci) za odmaranje. Osim ukrasa i tetovaža druge odjeće nisu imali, a zube su bojali u crno. Španjolska odjeća prihvačena je u 18. stoljeću. Odmah po vjenćanju stanište je matrilokalno, a nakon izvjesnog vremena (po rođenju djeteta) postaje patrilokalno.