Razlika između inačica stranice »Sinkopa«
m (bnz) |
m (file->datoteka) |
||
Redak 2: | Redak 2: | ||
== Notni primjeri == | == Notni primjeri == | ||
[[ | [[Datoteka:Notenbeispiel Synkope (1).png|300px]] Sinkopirani ritam u četverodobnoj mjeri: na prijelazu iz prvoga u drugi takt, sinkope su nastavljene pomoću ''ligature''. | ||
[[ | [[Datoteka:Notenbeispiel Synkope (2).png|300px]] Sinkopirani ritam u taktu: prilikom izvedbe naglašavaju se laki dijelovi svake dobe (off-beat). | ||
[[ | [[Datoteka:Notenbeispiel Synkope (4).png|300px]] Sinkopirani ritam u taktu: punktirana nota kao "uzrok" sinkope između druge i treće dobe u taktu. | ||
[[ | [[Datoteka:Notenbeispiel Synkope (3).png|300px]] Sinkopa nastala povezivanjem lakoga dijela četvrte dobe prvoga takta s prvom, teškom dobom sljedećega. | ||
== Literatura == | == Literatura == |
Trenutačna izmjena od 06:48, 8. svibnja 2022.
Sinkopa (grč. συγχοπὴ (συνκοπὴ) = prerezati, engl. syncopation, franc. syncope, njem. Synkope, tal. sincope) je u glazbi naziv za karakterističnu ritamsku figuru, čije je glavno obilježje isticanje, t.j. naglašavanje tona, odnosno zvuka na nenaglašenom dijelu takta, dobe ili dijela dobe.
Notni primjeri
Sinkopirani ritam u četverodobnoj mjeri: na prijelazu iz prvoga u drugi takt, sinkope su nastavljene pomoću ligature.
Sinkopirani ritam u taktu: prilikom izvedbe naglašavaju se laki dijelovi svake dobe (off-beat).
Sinkopirani ritam u taktu: punktirana nota kao "uzrok" sinkope između druge i treće dobe u taktu.
Sinkopa nastala povezivanjem lakoga dijela četvrte dobe prvoga takta s prvom, teškom dobom sljedećega.
Literatura
- Auer Sedak, Eva: »Sinkopa«, u: Kovačević, K. (ur.), Muzička enciklopedija, Zagreb: JLZ, 1977., sv. 3, str. 357.
- Ganter, Claus: Die Dur-Moll tonale Harmonik, Zürich: Musik Hug Verlag, 1978., str. 38.
- Petrović, Tihomir: Osnove teorije glazbe, Zagreb: HDGT, 2010., str. 25.
Nedovršeni članak Sinkopa koji govori o glazbenoj teoriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.