Sanstefanski mir: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m file->datoteka
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sanstefanski mir'''-->[[File:Bulgaria-SanStefano -(1878)-byTodorBozhinov.png|thumb|300px|Granice Bugarske prema Sanstefanskom miru]]
<!--'''Sanstefanski mir'''-->[[Datoteka:Bulgaria-SanStefano -(1878)-byTodorBozhinov.png|thumb|300px|Granice Bugarske prema Sanstefanskom miru]]
'''Sanstefanski mir''' bio je dogovor između [[Rusko Carstvo|Ruskog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] carstva o završetku [[Rusko-turski rat 1877.-1878.|rusko-turskog rata]] koji se odigrao [[1877.]] – [[1878.]] Mir je potpisan u San Stefanu (danas Yeşilköy), naselju zapadno od [[Istanbul]]a u Turskoj. Danas se 3. ožujak slavi kao nacionalni praznik u Bugarskoj.
'''Sanstefanski mir''' bio je dogovor između [[Rusko Carstvo|Ruskog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] carstva o završetku [[Rusko-turski rat 1877.-1878.|rusko-turskog rata]] koji se odigrao [[1877.]] – [[1878.]] Mir je potpisan u San Stefanu (danas Yeşilköy), naselju zapadno od [[Istanbul]]a u Turskoj. Danas se 3. ožujak slavi kao nacionalni praznik u Bugarskoj.



Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 03:48

Datoteka:Bulgaria-SanStefano -(1878)-byTodorBozhinov.png
Granice Bugarske prema Sanstefanskom miru

Sanstefanski mir bio je dogovor između Ruskog i Osmanskog carstva o završetku rusko-turskog rata koji se odigrao 1877.1878. Mir je potpisan u San Stefanu (danas Yeşilköy), naselju zapadno od Istanbula u Turskoj. Danas se 3. ožujak slavi kao nacionalni praznik u Bugarskoj.

Osmanlije su dale dijelove Armenije i Dobrudže Rusiji, pristale su platiti velike ratne odštete, priznale su Rumunjsku, Srbiji i Crnu Goru kao neovisne države, povećavši površinu Srbije i Crne Gore na uštrb Albanije. Bugarska je postala autonomna kneževina uveliko proširivši svoj teritorij, a Osmanlije su obećale provesti reforme u Bosni i Hecregovini. Mir u San Stefanu promjenio je Pariški sporazum iz 1856., dajući Rusiji veći utjecaj u jugoistočnoj Europi. Velikim silama nije se dopalo širenje ruskog utjecaja, a Srbija i Grčka su strijepile da bi priznanje Bugarske moglo zaprijetiti njihovim neovisnostima. To su bilo razlozi koji su doveli do revizije ugovora na Berlinskom kongresu 1878.