Ruski državni književni muzej: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
==Podružnice== | ==Podružnice== | ||
[[ | [[Datoteka:Brusov1920.jpg|thumb|Sergej Maljutin: Portret V. Brjusova, 1913.]] | ||
# Dom-muzej A.I. Gercena<ref>Državni književni muzej: [http://www.goslitmuz.ru/ru/herzen-museum Dom-muzej A.I. Gercena], preuzeto 18. ožujka 2013.</ref> | # Dom-muzej A.I. Gercena<ref>Državni književni muzej: [http://www.goslitmuz.ru/ru/herzen-museum Dom-muzej A.I. Gercena], preuzeto 18. ožujka 2013.</ref> | ||
# Dom-muzej A.P. Čehova<ref> Državni književni muzej: [http://www.goslitmuz.ru/ru/chekhov-museum Dom-muzej A.P. Čehova], preuzeto 18. ožujka 2013.</ref> | # Dom-muzej A.P. Čehova<ref> Državni književni muzej: [http://www.goslitmuz.ru/ru/chekhov-museum Dom-muzej A.P. Čehova], preuzeto 18. ožujka 2013.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 02:06
| Ruski državni književni muzej | |
|---|---|
| Osnovan | 1934. |
| Smještaj | Ul. Petrovka 28, 103051, Moskva |
| Broj posjetitelja | 85.000 na godinu |
| Ravnatelj | Marina Semenova Gomozkova |
| Pristup javnim prijevozom | stanica metroa "Puškinskaja", "Čehovskaja", "Tverskaja"; trolejbus br. 3, 31, 15, 13, 69 |
| Službena stranica | www.museum.ru/M289 |
Državni književni muzej – najčuveniji i najveći muzej povijesti ruske književnosti u Ruskoj Federaciji.
Povijest[uredi]
Osnovan je 1934. godine spajanjem Središnjega muzeja beletristike, kritike i publicistike i Književnog muzeja biblioteke "V. I. Lenjin". Za vrijeme svog postojanja izrastao je u jednu od najznamenitijih baza kulturnih umjetničkih dobara.
U fondovima muzeja sabrane su osobne arhive pisaca i djelatnika ruske kulture 18.–20. stoljeća; gravure 17.–18. stoljeća sa slikama Moskve i Peterburga; slikarski portreti, minijature sa slikama državnih djelatnika; knjige pisane rukom i inkunabule duhovnog sadržaja, prve knjige svjetovnog tiska petrovskog vremena, vrlo rijetke knjige s autografima, rukopisi, crteži pisaca, slikarska djela, rijetke fotografije, popisi djela G.P. Deržavina, D.I. Fonvizina, A.N. Radiščeva, N.M. Karamzina, A.S. Gribojedova, M.J. Ljermontova, N.V. Gogolja, te drugi materijali povezani s poviješću ruske klasične i suvremene književnosti, koji broje više od milijuna jedinica pohrane.
Muzej uključuje desetak podružnica koje se nalaze u raznim rajonima Moskve i Podmoskovja, te koji imaju status odjela.
Od 1972. do 2006. godine direktorica muzeja je bila Natalija Vladimirovna Šahalova.
Podružnice[uredi]
- Dom-muzej A.I. Gercena[1]
- Dom-muzej A.P. Čehova[2]
- Dom-muzej M.J. Ljermontova[3]
- Dom I.S. Ostrouhova[4]
- Memorijalni kabinet A.V. Lunačarskog[5]
- Muzej književnosti XVII – XIX st. (Nariškinske dvorane)[6]
- Memorijalni muzej-stan A.N. Tolstoja[7]
- Muzej-stan F.M. Dostojevskog[8]
- Muzej "Srebrnog vijeka" ("Dom V.J. Brjusova")[9]
- Dom-muzej B.L. Pasternaka[10]
- Dom-muzej K.I. Čukovskog[11]
- Dom-muzej M.M. Prišvina[12]
Izvor[uredi]
- www.museum.ru Ruski državni književni muzej
Bilješke[uredi]
- ↑ Državni književni muzej: Dom-muzej A.I. Gercena, preuzeto 18. ožujka 2013.
- ↑ Državni književni muzej: Dom-muzej A.P. Čehova, preuzeto 18. ožujka 2013.
- ↑ Državni književni muzej: Dom-muzej M.J. Ljermontova, preuzeto 18. ožujka 2013.
- ↑ Državni književni muzej: Dom I.S. Ostrouhova, preuzeto 18. ožujka 2013.
- ↑ Državni književni muzej: Memorijalni kabinet A.V. Lunačarskog, preuzeto 18. ožujka 2013.
- ↑ Državni književni muzej: Muzej književnosti XVII – XIX st., preuzeto 18. ožujka 2013.
- ↑ Državni književni muzej: Memorijalni muzej-stan A.N. Tolstoja, preuzeto 18. ožujka 2013.
- ↑ Državni književni muzej: Muzej-stan F.M. Dostojevskog, preuzeto 18. ožujka 2013.
- ↑ Državni književni muzej: Muzej "Srebrnog vijeka", preuzeto 18. ožujka 2013.
- ↑ Državni književni muzej: Dom-muzej B.L. Pasternaka, preuzeto 18. ožujka 2013.
- ↑ Državni književni muzej: Dom-muzej K.I. Čukovskog, preuzeto 18. ožujka 2013.
- ↑ Državni književni muzej: Dom-muzej M.M. Prišvina, preuzeto 18. ožujka 2013.