Razlika između inačica stranice »Potres u Zagrebu 1880.«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) |
||
| Redak 16: | Redak 16: | ||
| datum = [[9. studenog]] [[1880.]] | | datum = [[9. studenog]] [[1880.]] | ||
| vrijeme = 7:33:50 | | vrijeme = 7:33:50 | ||
| države = [[ | | države = [[Datoteka:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|20px]] [[Zagreb]], <br>[[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija]], </br>[[Austro-Ugarska Monarhija]] | ||
| jačina = 6,3 [[Richterova ljestvica|M<sub>L</sub>]] | | jačina = 6,3 [[Richterova ljestvica|M<sub>L</sub>]] | ||
| radijus = | | radijus = | ||
Trenutačna izmjena od 14:19, 7. svibnja 2022.
| Potres u Zagrebu 1880. | |
|---|---|
  | |
| Koordinate | 45°54′N 16°06′E / 45.90°N 16.10°E |
| Nadnevak | 9. studenog 1880. |
| Vrijeme | 7:33:50 |
| Države |  Zagreb, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Austro-Ugarska Monarhija |
| Jačina | 6,3 ML |
| Žrtve | 2 poginuli, 29 ranjenih |
Potres u Zagrebu 1880., poznat i kao Veliki potres u Zagrebu, bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice. Razorio je brojne zagrebačke zgrade, mnoštvo stanovništva pobjeglo je ili se iselilo u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst, dvoje ljudi je poginulo (litograf Stanić i bankovni službenik Lavoslav Smetana), a 29 ih je teško ozlijeđeno.
Potres se dogodio 9. studenog 1880. u 7 sati, 33 minute i 50 sekundi, prema podacima meteorološke postaje u Zagrebu. U prva 24 sata nakon potresa na zagrebačkom je Glavnom kolodvoru izdano 3800 putničkih karata. Nakon najvećeg udara, slijedilo je nekoliko potresa slabijeg intenziteta. Do travnja 1881. godine zabilježeno je 185 podrhtavanja tla. Stanovnici čije su kuće bile oštećene, smješteni su u za to izgrađene barake na području Zrinjevca i današnje Klaićeve ulice. Kako bi se mogao nositi s posljedicama potresa, grad je ustanovio posebno povjerenstvo koje je u svome izvješću zapisalo:
Seizmolog Marijan Herak tvrdi da se tadašnja materijalna šteta može usporediti s 50 milijuna kruna, koliko je iznosila polovica tadašnjeg godišnjeg državnog proračuna. Car i kralj Franjo Josip donirao je tom prilikom 20.000 forinti, no to je bilo dovoljno tek za obnovu nekoliko kuća. Novčana pomoć unesrećenim stizala je iz cijele Europe. Najveći dio prilog uplaćen je na području Austro-Ugarske, no sredstva su skupljena i u Kopenhagenu, Istanbulu, Cardiffu, Londonu, Parizu, Bernu, Sofiji, Aleksandriji, a pomoć je poslao i papa Lav XIII.
Usprkos velikim štetama sanacija većine građevina u Zagrebu dovršena je prije Božića 1880. godine. Iznimku su predstavljale crkve i pojedine javne građevine koje će se obnavljati kroz narednih nekoliko godina.[1]
Stara zagrebačka katedrala pretrpjela je tolike štete da je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove u katedrali, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. Obnova je trajala do 1906. pod vodstvom graditelja Hermanna Bolléa iz Kölna.[2] Slično je bilo i s crkvom sv. Franje na Kaptolu i s crkvom Majke Božje Remetske koja je bila blizu epicentra potresa pa je iznimno jako stradala.[3] Arkade na zagrebačkom Mirogoju, koje su se u to vrijeme tek počele graditi, gotovo uopće nisu bile oštećene što je predstavljalo svojevrstan dokaz kvalitete rada njihova arhitekta Hermana Bolléa.
Ipak, potres je potakao i veliku obnovu grada. Uz obnovu katedrale, koja će odsada biti njegovim zaštitnim znakom, Zagreb dobiva i brojne nove palače, parkove i fontane.
Zanimljivosti
- Dok je velik broj Zagrepčana, koji su si to mogli priuštiti, otišao u ostale gradove Monarhije, siromašniji su ostali pomagati pri saniranju ruševina, kako bi barem neki mogli pod krovom dočekati zimu. Među njima je bio i August Šenoa. On je kao gradski senator pomagao unesrećenim ljudima te je po hladnoći obolio od upale pluća. Zbog komplikacija i krhka zdravlja književnik je umro 1881.
- Zagrebački Veliki potres doživio je i Đuro Pilar, a to ga je potaklo na proučavanje seizmologije, što je dovelo do njegova djela o tekućoj Zemljinoj unutrašnjosti i tankoj čvrstoj kori.
- U Krakovu je za stradalnike potresa izdana knjiga "Krakov Zagrebu", a u Lavovu knjiga "Za Zagreb". Prihod od prodaje tih djela uručen je zagrebačkom gradonačelniku 1881. godine.
- Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti angažirala je fotografa Ivana Standla na fotografiranju oštećenih građevina u Zagrebu i okolici.[4]
Vidi još
Literatura
- Rudolf Horvat: Prošlost grada Zagreba, Zagreb 1992., str. 66 - 71.
- Herman Bollé i obnova građevina zagrebačkog Stolnog kaptola nakon potresa 1880. godine // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, br. 34., Zagreb, 2010., str. 131-148
- Slaven Kale, Pomoć Poljaka žrtvama zagrebačkog potresa (1880.)
- Torbar, Josip. Izvješće o zagrebačkom potresu 9. studenog 1880. U Zagrebu : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1882., Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba, pristupljeno 27. svibnja 2020.
- Izvješće gradjevno-eksekutivnog odbora u Zagrebu, podnešeno gradskomu zastupstvu // Narodne novine, 25. veljače 1881., str. 3-4.
- Potres 1880. i izgradnja Zagreba, Zagreb 1981.
- Krakov Zagrebu. Album posvećen stradalnicima potresa 1880. godine, Zagreb 2011.
Izvori
- ↑ Dragan Damjanovic. "Organizacija obnove Zagreba nakon potresa 9. 11. 1880. godine (Organization of Repair and Reconstruction Works in Zagreb after the 1880 Earthquake), Prostor, Vol. 28 No. 2 (60), 2020, 268-283" (engl.). Prostor. https://www.academia.edu/44784589/Organizacija_obnove_Zagreba_nakon_potresa_9_11_1880_godine_Organization_of_Repair_and_Reconstruction_Works_in_Zagreb_after_the_1880_Earthquake_Prostor_Vol_28_No_2_60_2020_268_283 Pristupljeno 28. prosinca 2020.
- ↑ Dragan Damjanovic. "Herman Bollé i obnova građevina zagrebačkog Stolnog kaptola nakon potresa 1880. godine ( The Cathedral Chapter of Zagreb, Herman Bollé, and Reconstruction Works after the Earthquake of 1880 )" (engl.). Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Nr. 34, pages 131-148. https://www.academia.edu/2644117/Herman_Boll%C3%A9_i_obnova_gra%C4%91evina_zagreba%C4%8Dkog_Stolnog_kaptola_nakon_potresa_1880._godine_The_Cathedral_Chapter_of_Zagreb_Herman_Boll%C3%A9_and_Reconstruction_Works_after_the_Earthquake_of_1880_ Pristupljeno 22. ožujka 2020.
- ↑ Dragan Damjanovic. "Herman Bollé i restauracija župne (ranije pavlinske) crkve u Remetama nakon potresa 1880. godine (Herman Bollé and the Restauration of the Parish (previously Pauline) church in Remete after the Earthquake of 1880)" (engl.). Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu, Nr. 35 (2011), 68, pages 69-85. https://www.academia.edu/2702752/Herman_Boll%C3%A9_i_restauracija_%C5%BEupne_ranije_pavlinske_crkve_u_Remetama_nakon_potresa_1880._godine_Herman_Boll%C3%A9_and_the_Restauration_of_the_Parish_previously_Pauline_church_in_Remete_after_the_Earthquake_of_1880_ Pristupljeno 22. ožujka 2020.
- ↑ Dragan Damjanovic. "Photo Albums of the 1880 Zagreb Earthquake". VisibileInvisibile. Percepire la città tra descrizioni e omissioni. VI. Città immaginate: sguardi sulla città contemporanea, stranice 1833. - 1845.. https://www.academia.edu/9981745/Photo_Albums_of_the_1880_Zagreb_Earthquake Pristupljeno 19. veljače 2019.
Vanjske poveznice
| |||||