Razlika između inačica stranice »Argus«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Argus''', [[programski jezik]] na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], prvi u Hrvata.<ref name="sam svoj">Olgica Ivić Grizelj: [https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?displaySizeSelect=75&pv_page_id=258499&autocomplete_text=&page=59&pv_issue_no=920731_A ''Sam svoj programer ''] Slobodna Dalmacija. 31. srpnja 1992. str. 46. Pristupljeno 19. srpnja 2020. </ref> | |||
Stvorio ga je Ognjen Županić [[1987.]] godine, a nastao je zbog potreba korisnika te se otad neprestano razvijao. Argus je široj javnosti predstavila Županićeva tvrtka iz Zagreba Argosoft na splitskome [[Sajam softwarea (Split)|Sajmu softwarea]] i tada je bio jedini domaći hrvatski programski jezik. <ref name="sam svoj"/> | Stvorio ga je Ognjen Županić [[1987.]] godine, a nastao je zbog potreba korisnika te se otad neprestano razvijao. Argus je široj javnosti predstavila Županićeva tvrtka iz Zagreba Argosoft na splitskome [[Sajam softwarea (Split)|Sajmu softwarea]] i tada je bio jedini domaći hrvatski programski jezik. <ref name="sam svoj"/> | ||
Trenutačna izmjena od 09:33, 7. svibnja 2022.
Argus, programski jezik na hrvatskom jeziku, prvi u Hrvata.[1]
Stvorio ga je Ognjen Županić 1987. godine, a nastao je zbog potreba korisnika te se otad neprestano razvijao. Argus je široj javnosti predstavila Županićeva tvrtka iz Zagreba Argosoft na splitskome Sajmu softwarea i tada je bio jedini domaći hrvatski programski jezik. [1]
Argus je programski jezik četvrte generacije. Korisnički je orijentiran jezik za rad s bazama podataka. Pomoć njega korisnik komunicira s računalom na hrvatskom ali ga može prevesti i na drugi jezik. Argus je bio takve kakvoće da nisu mu bili potrebni progameri, nego je korisniku potrebno znati probleme i posao korisnika te koja je njihova razina. Još onda je cijeli mogao stati u radnu memoriju te je korisniku ostalo još dosta memorije. Argus je u svoje vrijeme u dvije minute izračunavao plaću za 200 ljudi u dvije minute, dok su neki drugi programski jezici trebali i dva sata.[1]
Program je našao upotrabu najviše u Hrvatskoj, ali je prodan i u Njemačku, Mađarsku i drugdje. U Hrvatskoj su ga rabile socijalne ustanove, splitski Zavod za informatiku i telekomunikacije, razne druge tvrtke na Braču, Korčuli, Šibeniku, Sinju, a od poznatijih u Splitu tu je bio Termofriz.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Olgica Ivić Grizelj: Sam svoj programer Slobodna Dalmacija. 31. srpnja 1992. str. 46. Pristupljeno 19. srpnja 2020.