Razlika između inačica stranice »Pompej Trog«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (bnz)
m (file->datoteka)
 
Redak 1: Redak 1:
Pompej Trog''' (lat. Pompeius Trogus), ([[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeće pr. Kr.]] - [[1. stoljeće]]), bio je [[Stari Rim|rimski]] povjesničar i [[znanstvenik]].
Pompej Trog''' (lat. Pompeius Trogus), ([[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeće pr. Kr.]] - [[1. stoljeće]]), bio je [[Stari Rim|rimski]] povjesničar i [[znanstvenik]].
[[File:Iustinus - ita, negli anni dil signore MCCCCLXXVII ali giorni X semptembris - 913806 Scan00008.jpg|thumb|''Epitome historiarum Trogi Pompeii'']]
[[Datoteka:Iustinus - ita, negli anni dil signore MCCCCLXXVII ali giorni X semptembris - 913806 Scan00008.jpg|thumb|''Epitome historiarum Trogi Pompeii'']]


Podrijetlom Gal. Autor je "Filipove povijesti" (''Historiae Philippicae'', 44 knjige). To je bila prva opća povijest na latinskom; naslov je dobila po opširnom opisu povijesti [[Makedonija_(kraljevstvo)|antičke makedonske države]].
Podrijetlom Gal. Autor je "Filipove povijesti" (''Historiae Philippicae'', 44 knjige). To je bila prva opća povijest na latinskom; naslov je dobila po opširnom opisu povijesti [[Makedonija_(kraljevstvo)|antičke makedonske države]].

Trenutačna izmjena od 19:30, 1. svibnja 2022.

Pompej Trog (lat. Pompeius Trogus), (1. stoljeće pr. Kr. - 1. stoljeće), bio je rimski povjesničar i znanstvenik.

Epitome historiarum Trogi Pompeii

Podrijetlom Gal. Autor je "Filipove povijesti" (Historiae Philippicae, 44 knjige). To je bila prva opća povijest na latinskom; naslov je dobila po opširnom opisu povijesti antičke makedonske države.

Prvih 6 knjiga iznosilo je povijest velikih istočnih carstava; knj. 7--42 pripovijedale su povijest naroda istočnoga Sredozemlja i Parta; posljednje dvije knjige bile su o rimskoj povijesti od razdoblja mitskih kraljeva do Augustova osvajanja Hispanije (19. pr. Kr.).

Djelo je očuvano samo u fragmentima te u Justinovu sažetku.

Pompej Trog navodi se i kao autor prirodoslovnih djela "O životinjama" (De animalibus) i "O biljkama" (De plantis).